HRVATSKE PRAVICE

KALENDAR JURINA I FRANINA

ZNAČENJE KALENDARA  ZA ISTARSKI PUK

Početkom 19 st. u Istri i dijelu Kvarnerskoga primorja s otocima, vladala je Austrijska monarhija. Odlukom habsburškoga vladara 1825. g. Istra i Kvarnersko otočje postaje jedinstvena pokrajina, sa sjedištem u Pazinu, a zajedno s Trstom i Goricom i dalje je u okviru šire pokrajine Austrijskoga primorja, sa sjedištem u Trstu. Kvarnerski otoci,udruženi u kotar sa sjedištem u Malome Lošinju, također su bili dio Pazinskoga okruga.
60-ih godina 19.stoljeća oformljena je  Pokrajina Istra, sa svojim saborom i vladom i sjedištem u Poreču.
Na tom području živjeli su Hrvati kao apsolutno većinsko stanovništvo, a zatim i Talijani i Slovenci. Hrvatski i slovenski puk, bio je nastanjen uglavnom u ruralnom ,seoskom
području unutrašnjosti Pokrajine ,a Talijani i malobrojni austrijski Njemci živjeli su u priobalnom području i gradovima.

Revolucionarna zbivanja 1848. g. na području Pokrajine Istre ,pokrenula su istarski narodni preporod.Nositelji hrvatskoga pokreta bili su predstavnici gotovo jedine tadašnje hrvatske inteligencije–svećenstvo . Dr. Juraj Dobrila, porečko-puljski,
a onda tršćansko-koparski biskup,  raspolagao  je znatnim  materijalnim sredstvima, kojima se uvelike koristio za promicanje potreba hrvatske pastve, prije svega, za pokretanje hrvatskih glasila – dva godišta kalendara Istran, a potom lista Naša sloga.

Osnivane su i čitaonice, prva 1866. godine osnovana je u Kastvu . One su  odigrale  vrlo bitnu ulogu, ne samo u preporodu već i u konkretnome hrvatskom političkom pokretu
Hrvata u cijeloj toj austrijskoj pokrajini. Uz dr. Jurja Dobrile istarski preporoditelji bili su Matko Laginja ,Vjekoslav Spinčić,Matko Mandić i Franjo-Fran Ravnik koji je uz novčanu pomoć biskupa Dobrile štampao u Ljubljani kalendar Istranin na štokavskom hrvatskom narječju. Kako su kalendari izlazili jednom godišnje ,biskupu Dobrila je to bilo malo,imao je namjeru izdavati nešto češće,da istarski puk može čitati i obrazovati se,pa  je počelo izdavanje lista .Tako se u javnosti pojavio list Naša sloga. Poučni, gospodarski i politički list izašao je  1.lipnja 1870. u Trstu. U podnaslovu se isticala narodna poslovica: „Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari” istrapedia.hr/hrv/1287/jurina-i-franina/istra-a-z/

Godišnjak Franina i Jurina (ili Jurina i Franina, kakav mu je bio naslov u nekim godištima) prvi je put izašao koncem 1922. za 1923. godinu u nakladi Tiskare “Edinost” u Trstu. Bio je to “narodni koledar za Istru”, kako stoji na naslovnici prvoga broja. Izlazio je do 1929. godine, kada ga je, zajedno s ostalom hrvatskom riječju, zabranila talijanska fašistička vlast. Nije izlazio 23 godine. Ponovo je pokrenut 1952. kada izlazi broj za 1953. godinu i otada redovito izlazi do 1971. godine u Rijeci i nakon toga u Puli do 1991. godine, kada prestaje izlaziti kao godišnjak, a počinje izlaziti revija istoga naslova, dok se i ona nije ugasila 1995. godine .http://www.reprezent.hr/o_kalendaru_franina_i_jurina.asp

Izdavačko poduzeće Reprezent ponovo pokreće Franinu i Jurinu 2001. godine i od tada godišnjak redovito izlazi svakog prosinca za iduću godinu, s raznolikim sadržajem i bogatom opremom, na najbolji način nastavljajući tradiciju ovoga dugovječnog i omiljenog istarskog godišnjaka.

Kalendar je od početka koncepcijski bio namijenjen širokom istarskom, mahom seoskom, čitateljstvu te je uživao veliku popularnost. Neizbježan popratni dio kalendara, a koji se uvijek donosi na početnim stranicama knjige, sadržava mjesečni raspored uobičajenih radova na selu, vremenske prilike prema stoljetnom kalendaru, kretanje Sunca i Mjesečeve mijene. Dodatak kalendaru su osobna nar. i kršć. imena, popisi blagdana te, iako ne u svim godinama, glavni događaji iz prošlosti. Redovito se objavljuje i razgovor junaka Jurine i Franine. Publikacija donosi poljoprivredne, vet., zdr. i pravne savjete, a osobito u starijim godištima, piše o održavanju osobne higijene, održavanju kućanstva i seoskoga gospodarstva, pravilnom odgoju djece i sličnim edukativnim sadržajima. Svoje mjesto nalaze i narodne mudrosti, poslovice, šale i dr. oblici usmenoknjiž. stvaralaštva. Svoju prosvjetiteljsku ulogu kalendar je ispunjavao objavljivanjem kraćih djela istar. i dr. hrvatskih književnika, a kraći su eseji redovito posvećeni povijesnim, zemljopisnim, turističkim, gospodarskim, sociološkim, etnološkim, antropološkim, relig., knjiž., glazb., lik., sport., ekol., gastronomskim i dr. temama smještenima u zavičajni (istarski, ponekad kvarnerski i primorski) ambijent. S osuvremenjivanjem tiskarstva kalendar je grafički sve opremljeniji, a birane fotografije dočaravaju svijet istar. sela u prošlosti i sadašnjosti. Novo vrijeme nameće nove teme i probleme u objavljenim esejima i člancima, ali kalendar, usmjeren na informiranje, savjetovanje, poučavanje i razonodu, i dalje svojim stilom i razinom ostaje pristupačan najširem krugu čitatelja.http://istrapedia.hr/hrv/1287/jurina-i-franina/istra-a-z/

Sjećam se još kao dijete tamo ranih 50-tih godina prošlog stoljeća ,moj Nono je čitao kroz cjelu  godinu Jurinu i Franinu i prepričavao nam članke na nama razumljiv način. Naravno da bi se uz to prisjetio zgoda iz svojega djetinjstva i mladosti i pričao nam kraj ognjišta. To su lijepa sjećanja ,nije bilo ni TV,ni telefona,a ni drugih medija osim tiskanih,pa smo se svi uvečer sakupljali zimi oko ognjišta i pričali. Nedjeljom se redovito slušalo Jurinu i Franinu na radio Puli i njihovo komentiranje događaja iz proteklog tjedna.Jurina i Franina na istarskom dijalektu na šaljiv način komentiraju razne štorije. Razgovor Franine i Jurine prvi je put objavljen 1871. godine u Našoj slozi, dok je u programu Radija Pule od njezina utemeljenja 1960. godine.svake nedjelje. Naročito upečatljiv bio je glumac Ivo Erman !. Ivo Erman je poznat između ostaloga što je na valovima Radija Pule godinama igrao ulogu Franine, dok je ulogu Jurine igrao Vitomir Ujčić.

I nakon 95 godina Kalendar Jurina i Franina se gasi! Tužna sam i žalosna! Kalendar Jurina i Franina bio je svjetionik istarskim Hrvatima , Slovencima i drugim građanima Istre u čuvanju starih običaja,putokaz u poljoprivrednom kalendaru i zabava u dugim zimskim večerima. Razumijem da je pored razvoja elektronskih medija teško komercijalno isplativ ,ali on je kao kulturna baština trebao naići na razumjevanje u Istarskoj Županiji da se iznađu sredstva za njegovo izlaženje. Pogotovo ako usporedim da se za Dane Srpske kulture u Istri nađu financijska sredstva,a za očuvanje naše istarske baštine ne nađu. To neka ide na dušu čelnicima IDSa ,koji vode Istarsku Županiju ,ali neka se onda ne busaju u prsa sa jednakošću ,multietničnosti i multikulturalnosti. Kriteriji bi trebali biti za sve narode i nacionalne manjine jednaki!