Između zvijezda i sjenki: Povijest koju nismo smjeli vidjeti


“Ako postoje civilizacije naprednije od naše, vjerojatno nećemo razumjeti njihovu logiku, i susret s njima može biti jednako fascinantan koliko i opasan.” — Arthur C. Clarke

Autor: Ivan Remeta, Split

Tekst posvećujem tragično preminulom bratu Zvonimiru, 06.05.2025., u australskom gradu Adelaide, jer bi on tako želio. Njegovi uzroci smrti do danas nisu službeno poznati.

I upravo u znak poštovanja i sjećanje na Zvonimira Remetu i nepravdu koju je proživio objavljujem ovaj tekst- Lili Benčik


Povijest koja se proživljava

Postoji povijest koja nije zapisana, nego proživljena. Drevna je, utisnuta u kamen, u zemlju, u sjećanje svijeta. Svaka generacija čuje vlastiti odjek, vlastiti strah. Kad bismo je mogli vidjeti bez okova vremena i jezika, otkrili bismo istine koje bi poljuljale naš pojam stvarnosti — istine o nama, o svemiru i granicama ljudske svijesti.

Ako postoje druge inteligentne civilizacije, one bi gotovo sigurno razumjele više nego mi. Njihovo znanje o svijesti, smrti i svemiru moglo bi razotkriti iluziju naše sigurnosti. Povijest pokazuje da kada slabije društvo dođe u kontakt s naprednijim, posljedice su često poremećaj i kolaps. Zato oni koji upravljaju informacijama čuvaju tajne, ne da bi nas zaštitili, nego da bi zadržali moć nad nama.

Nedavno otkriveni interstelarni objekt 3I/ATLAS ponovno je otvorio pitanja o prirodi tih nepoznatih posjetitelja i mogućem kontaktu s inteligencijama izvan naše galaksije. Taj događaj pokazuje da svemir i dalje skriva tajne koje se mogu pojaviti u obliku zagonetnih objekata, signalizirajući prisutnost nečeg što nadilazi ljudsku percepciju.


Tajanstveni signal

Bio je utorak, 3. kolovoza 1971. Francuzi su sjedili pored radija i televizora, prateći spuštanje Apola 15 na Mjesec. U pariškom studiju, specijalist za astronautiku i prevoditelj pratili su prijenos iz Houstonovog kontrolnog centra. Sve je išlo po planu dok odjednom… tišina nije bila samo odsutnost zvuka.

Astronaut Worden je rekao:
— Za nekoliko trenutaka… Ali što se to dešava?! Kakve su to smetnje?

Instrumenti su radili savršeno, ali signali su se prekidali. I tada, iz tamnih prostranstava svemira, začuo se otegnuti, nepoznat glas:

— Lama rabi alardi dini endavur esa kunis alim!

Nitko nije razumio ni riječ. Glas je nestao u praznini između zvijezda, ostavljajući samo pitanja koja lebde u prostoru i vremenu. Veza je nakratko obnovljena, ali prijenos Francuske televizije naglo je prekinut. Tajanstveni događaj ostao je u sjenama, u pričama onih koji su ga svjedočili.


Granice ljudskog znanja

Čovjek živi između stvarnog i nepoznatog. Povijest koja se proživljava, a ne zapisuje, šapće o stvarima koje još nismo spremni vidjeti. Dok sjećanja na Roswell iz 2. srpnja 1947. lebde negdje između mita i stvarnosti, dokazi o tajnim glasovima iz svemira nestaju kao prašina u svjetlu dalekih zvijezda.

Knjiga o Henoku šapće o tajnama neba i susretima čovjeka s onim što je iznad nas. Čovjek osjeća vlastitu malenost i nemoć. Pitanje ostaje: koliko zaista poznajemo svijet u kojem živimo i koliko je istina koju smo spremni priznati samo odraz moći onih koji je skrivaju?

Čak i Mulder i Scully iz Dosjea X, neumorni u svom lovu na istinu, prepoznali bi tu granicu između mogućeg i nemogućeg. Njihove istrage podsjećaju nas da čovjek, ma koliko napredan, stoji pred svemirom punim tajni koje možda nikada neće potpuno razumjeti.

Uredila Lili Benčik/hrvatskepravice