IDS i župan Boris Miletić nikako ne prihvaćaju hrvatski identitet Istre!
Gdje god mogu i na svaki način ga omalovaže i negiraju!
U Službenim novinama Istarske Županije broj 29-od-4-11-2022. [1]objavljena je Odluka; na temelju članka 43. st. 19, Statuta Istarske županije, Skupština Istarske županije – Regione Istriana, na sjednici održanoj dana 3. studenoga 2022. godine,
o nagradi za životno djelo „Krasna zemljo – Meraviglioso paese“
Nagrada se uručuje dobitniku 11. prosinca, na dan obljetnice rođenja Matka Brajše Rašana. U ime Istarske županije-Regione Istriana, nagradu uručuje župan ili osoba koju župan za to ovlasti.
Nije uopće sporna nagrada, nego njen naziv!
Istarska himna izričito naglašava; „ Krasna zemljo Istro mila, dome roda hrvatskog“, a župan Boris Miletić i Skupština Istarske županije podmeću talijanski naziv himne. U Skupštini većinu ima IDS sa 30,41 % glasova, SDP sa 26,27 % glasova, birači Borisa Miletića sa 16,87 %, HDZ sa 11,99 %, Možemo sa 8 % i Koalicija sa umirovljenicima 6,43 %.
Skupština Istarske županije, na svojoj je sjednici, održanoj 23. rujna 2002. godine donijela je odluku kojom se utvrđuje pjesma “Krasna zemljo, Istro mila” kao himna Istarske županije.[2] sa tekstom himne:
Krasna zemljo
“Krasna zemljo, Istro mila
dome roda hrvatskog
Kud se ori pjesan vila,
s Učke tja do mora tvog….“
Iako je proglasio Krasnu zemlju istarskom himnom, IDS stalno manipulira sa njom zbog jednog stiha, koji se nikako ne uklapaju u njihovu politiku nehrvatske Istre, „dome roda hrvatskog“ a kojeg nikako ne mogu zaobići.
Sam dobitnik ovogodišnje nagrade Milan Rakovac, sin narodnog heroja Joakima Rakovca, kojega su usput napominjem ubili vlastiti drugovi, zbog povezanosti sa istarskim svećenstvom, osporava tekst himne i smatra je nacionalističkom upravo zbog tog stiha ;“dome roda hrvatskog“
„„Predlažem da Istarski.hr raspiše natječaj za istarsko-europsku himničnu pjesmu, koja će postati nova istarska svečana pjesma. Nagrada neka bude večera u oštariji! Ja ću prvi napisati svoj prijedlog, već za mjesec dana“, izjavio je književnik Milan Rakovac u telefonskom razgovoru, nakon što su ga iz portala istarski hr. zamolili da se osvrne na komentar glavnog urednika Nenada Čakića o tome da je ‘Krasna zemljo’ nacionalistička pjesma jer spominje samo „rod hrvatski“;[3]
„„Vozio sam se u autu kroz Austriju s Loredanom Bogliun Debeljuh početkom 90-ih, u vrijeme dok je bila vijećnica u Skupštini Istarske županije i rekao sam joj da su pogriješili što su za pjesmu koja predstavlja Talijane u Istri uzeli talijansku državnu himnu, a ona kaže: ‘A što misliš, kako je nama, kada moramo slušati „dome roda hrvatskog“? Pa, raspišimo onda natječaj za multilingvalnu istarsku himnu! To se nikada nije dogodilo, ali, evo, Istarski. hr ima priliku učiniti to“
Rakovac smatra da je „Krasna zemljo“ pjesma koja pripada 19. stoljeću te da je bila primjerena 1945. godine, ali da je 1990. godine to prestala biti. Nova istarska svečana pjesma trebala bi se odnositi na sve koji žive i dolaze u Istru živjeti.
Moram ispraviti netočan navod Milana Rakovca, jer pjesma Krasna zemljo ne pripada 19. stoljeću, uglazbljena je 1912. godine, što znači da pripada 20. stoljeću. I još jednom ga moram ispraviti, kao što je pripadala 1945. godini, zbog borbe istarskih rodoljuba i istarskog svećenstva za priključenje Istre Hrvatskoj, tako još više pripada 1990. godini, jer je konačno Istra i pripala samostalnoj Republici Hrvatskoj! Himnom se proglašava pjesma koja označava pripadnost jednoj državi ili pokrajini ili županiji. Istra je sastavni dio Republike Hrvatske, pa himna i jest vezana uz hrvatski narod, jer je većinsko stanovništvo Istre hrvatsko.
Dana 19. svibnja 1991. održan je referendum o hrvatskoj samostalnosti, na koji je izašlo rekordnih 83,56 % birača. Njih 94,16 % izjasnilo se potvrdno na prvo pitanje, a njih 92,18 % glasalo je protiv ostanka Hrvatske u federativnoj Jugoslaviji. U referendumu su sudjelovali i stanovnici Istre , što svjedoči da su bili itekako svjesni Hrvati!
Otac Milana Rakovca je narodni heroj Joakim Rakovac i mislim da se “okreće u grobu” na riječi svoga sina, koji sa tolikom omalovažavanjem govori o Krasnoj zemlji Istri miloj, za koju je on dao svoj život! I sam Milan Rakovac potvrdio je priču o sumnjivoj smrti svoga oca u dokumentarnom filmu MILAN, jasno je rekao da sumnja u službenu verziju kako je umro njegov otac. Jer od cijele ekipa koja je kao upala u zasjedu, samo se njegov otac nije vratio![4]
Ta izjava Milana Rakovca potpuno je u skladu sa IDS-ovom politikom nepriznavanja hrvatskog identiteta Istre.
Od svog osnutka IDS ne priznaje hrvatski identitet Istre.
Istarski mladići i ljudi najvećim odazivom za obranu domovine Hrvatske i sudjelovanjem u Domovinskom ratu, potvrdili su hrvatski identitet Istre. Naime Matko Brajša Rašan ( Pićan, 11.12.1859.- Zagreb, 06.09. 1934.) samo je uglazbio stihove 1912.Krasna Zemljo Istro mila, dome roda hrvatskog… pjesme koju je napisao dr. Ivan Cukon, odvjetnik, pisac, novinar i preporoditelj (Medulin, 23. listopada 1868. – Zagreb, 7. listopada 1928.), i objavio u vlastitoj nakladi u obliku dopisnice, Školskoj družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru.
Istrani su sudjelovanjem u Domovinskom ratu, što se vidi po odazivu , a i oduševljenja kod dočeka postrojbi nakon Oluje u dokumentarnom filmu „ Otkucaj Hrvatskog Srca – Istra u Domovinskom ratu“[5] jasno pokazali da je Domovinski rat i u temeljima Hrvatske Istre.
Time su potvrdili riječi iz Proglasa svojih prethodnika, istarskih rodoljuba od 13.rujna 1943. da je“ Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati“.
U Istri povijesno dokazano živi većinski hrvatski narod , što potvrđuju popisi stanovnika još iz 19. stoljeća. Da je Istra nedvojbeno hrvatska, potvrdili su i svjetski moćnici, kada su na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946-1947. godine odlučili da Istra pripadne Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj FNRJ. Podatke iz matičnih knjiga o etničkom sastavu stanovništva, pripremio je Zbor svećenika Sv. Pavla za Istru, a na Mirovnu konferenciju u Parizu 1946-1947. , donio ih je mons. Božo Milanović, s dokazima da u Istri ima 75% hrvatskih i slovenskih župa, 12% talijanskih i 13% mješovitih, u sastavu Tršćanske biskupije, kojoj je pripadao dio Istre.
I sada zamislite razmjere političke nepismenosti IDS-a i SDP-a , nakon svih tih neprijepornih dokaza, izglasavaju u Skupštini Istarske županije Statut Istarske županije kojom Istru proglašavaju multietničkom, multikulturalnom, dvojezičnom, istrijanskom i antifašističkom!
I protivno Ustavu RH u Statutu Istarske županije nema ni Hrvata, ni Domovinskog rata!?
Po Statutu Istarske županije koji su po osobnom priznanju pisali bračni par Loredana i Dino Debeljuh po uzoru na Statut Tirola, [6] u Istri nema Hrvata, Istra nije županija hrvatskog naroda i nacionalnih manjina kako stoji u Ustavu RH, nego je Istra;
„ISTRA, višeetnička, višekulturna i višejezična zajednica u kojoj se priznaje i štiti slobodno izjašnjavanje građana i čuva dostojanstvo pojedinca,
ISTRA, područje gdje svaki građanin ili zajednica uživa puno pravo izražavanja, poštovanja, osiguranja i razvoja društvene, etničke, vjerske, kulturne, političke i jezične slobode i samosvijesti“ svi njeni građani osim Hrvata.
Iz tog odiuma prema Hrvatima, po njima razbijačima Jugoslavije , IDS stvara koncept istarske nacije, pa svoju protuhrvatsku politiku gradi u tri smjera preko istrijanstva, talijanizacije i titoizma ( antifašizma) koje je ugradio u Statut Istarske županije.
Stoga je Statut IŽ povijesna je i etnička krivotvorina, kojim se zatire hrvatski identitet Istre.
Statut Istarske županije je izglasan 30.ožujka 1994.
Kao što sam prethodno napisala, jedni od kreatora Statuta bili su tada bračni par Debeljuh. Loredana Boljun, je izjavila da je taj Statut prva stepenica istarske autonomije, a Dino Debeljuh da su u njega uspjeli ugraditi sve vrijednosti koje su krasile i još uvijek krase Istru, a to je poštivanje različitosti, multikulturalnost, dvojezičnost, istrijanstvo, preuzetih iz talijanskih regija koje imaju poseban statut, poput regije Alto Adige/Sud Tirol. „ Mnogo nam je toga tadašnja HDZ-ovska, rekao bih Tuđmanova vlada izbacila, ali smo ipak zahvaljujući Račanovoj vladi jedan dobar dio uspjeli vratiti i to danas krasi Statut“
Po svim povijesnim dokumentima i činjenicama suvremena Istra počiva na hrvatskom rodoljublju, koje je u 19. stoljeću potaknuto narodnim preporodom, kao dio hrvatskog identiteta Istre:
- Istarski biskup Juraj Dobrila, čiji je molitvenik Otče budi volja tvoja (1854) bio u svakoj istarskoj kući, i u džepu narodnog heroja Joakima Rakovca,
- Matko Laginja , koji je prvi progovorio hrvatskim jezikom i Istarskom Saboru u Poreču, 21. kolovoza 1883.,
- Ivan Cukon, napisao stihove, a Matko Brajša Rašan skladatelj koji je uglazbio stihove „Krasna zemljo , Istro mila“, dome roda hrvatskog ,koja jasno ukazuje na hrvatski identitet Istre.
- Božo Milanović, sa istarskim svećenstvom, koji su zaslužni za priključenje Istre Hrvatskoj,
- Proglasu istarskih rodoljuba od 13. rujna 1943. kojim se Istra „priključuje matici zemlji i proglašuje ujedinjenje sa ostalom našom hrvatskom braćom.“ I time „Dokazao svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati.“
- Popisi stanovnika još iz 19. stoljeća. A potvrdili su i svjetski moćnici, kada su na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946-1947. godine odlučili da Istra pripadne Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj FNRJ. Podatke iz matičnih knjiga o etničkom sastavu stanovništva, pripremio je Zbor svećenika Sv. Pavla za Istru, a i donio Božo Milanović, s dokazima da u Istri ima 75% hrvatskih i slovenskih župa, 12% talijanskih i 13% mješovitih, u sastavu Tršćanske biskupije, kojoj je pripadao dio Istre. Da bi im komunističke vlasti te crkvene matične knjige oduzele nakon 10.veljače 1947. kada je potpisan Pariški mirovni sporazum.
- Istarskim braniteljima u Domovinskom ratu , koji su zaslužni za pobjedu u Domovinskom ratu i ostanak Istre u Republici Hrvatskoj.
- Popis stanovništva 2021. koji se podudara sa Mirovnim ugovorom koji je potpisan 10.veljače 1947. u Parizu. 75% je bilo hrvatskih župa, a po popisi 2021. u Istri živi 76,40 % Hrvata.
Po Statutu Istarska županija je plurikulturalna i plurietnička u kojoj su hrvatski i talijanski jezik u ravnopravnoj službenoj uporabi.
O diskriminaciji Hrvata koja iz toga proizlazi, jer se nijedan pripadnik hrvatskog naroda ne može zaposliti u općinskim i županijskim službama bez znanja talijanskog jezika, nema spomena!?
Stoga je Statut IŽ povijesna je i etnička krivotvorina, kojim se zatire hrvatski identitet Istre.
Što čini identitet jednog naroda?
Po svim mogućim parametrima identitet jednog naroda čine jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo, etnička pripadnost po kojoj se identificiraju!
Identitet jednog naroda ne kreiraju političke stranke kao što je Istri politički nametnuo IDS i Boris Miletić, „stručnjaka“ za identitet Istre!?
„Naš regionalni identitet, antifašizam i multikulturalnost vrijednosti su koje nas određuju.“ To je njihov stranački politički identitet, dok je stranka na vlasti!
I sada zamislite te „stručnjake“ za identitet koji nakon što su svjetski moćnici na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946-47, potvrdili hrvatski identitet Istre, istarskog svećenstva i na osnovu toga odlučili da Istra pripadne Hrvatskoj, oni lamentiraju o regionalizmu, multikulturalnosti i komunističkom antifašizmu koji nas Istrane određuje!?
Poznato je gledajući kroz povijest, da su Istrani poštivali sve vlasti koji su se smjenjivale u Istri. Austro-ugarsku, služili su vojsku, ratovali za austrijskog cara, Italiju, služili su u talijanskoj vojsci, ratovali za kralja ( još potomci dobivaju talijanske mirovine), Jugoslaviju, služili su JNA, veličaju druga Tita još i danas, samo Hrvatsku IDS-ovci ne prihvaćaju kao svoju državu, i gle apsurda, u svakoj od država Istrani su se borili da zadrže hrvatski identitet, samo se IDS u državi Hrvatskoj, na sve moguće načine bori protiv hrvatskog identiteta Istre, pa i ovakvim skrnavljenjem istarske himne!
IDS-ovci uvidjevši da im istrijanstvo nije prošlo, sada inzistiraju na regionalizmu i talijanaštvu.
Lili Benčik/hrvatskepravice
[1] https://www.istra-istria.hr/media/filer_public/1d/06/1d06e9ed-dfa6-480d-beee-53f2a0e79567/broj29-od-04-11-2022.pdf
[2] https://www.zpuiz.hr/hr/upoznaj-zupaniju/simboli/himna/
[3] https://istarski.hr/node/62012-milan-rakovac-krasna-zemljo-je-pjesma-koja-pripada-19-stoljecu
[4] https://mojtv.net/kanal/tv-program/310/htv3/2023-01-10/emisija/116075132/u-ime-oca–milan-dokumentarna-serija13
[5] https://youtu.be/QWrAOk6R_P0?si=jTMY7xfzGMKyPe34
[6] https://istarski.hr/node/97395-pojedinci-su-napunili-dzepove-a-narod-u-istri-nije-dobio-nista


Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.