DIONICE I RADNIČKO DIONIČARSTVO U ULJANIKU


Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine, broj 19/91, 83/92, 84/92)  i Zakonom o privatizaciji  (Narodne novine  21/96 ,71/97,73/00) stekli su se uvjeti za prijenos vlasništva na fizičke i pravne osobe.Pretvorbom poduzeće postaje dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću,  koje ima u cjelini poznatog vlasnika. Privatizacija  je prodaja dionica, udjela, stvari i prava, te prijenos bez naplate dionica i udjela fizičkim i pravnim osobama određenim ovim Zakonom o privatizaciji.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_21_392.html

Da bi se moglo raspravljati o dionicama , potrebno je objasniti osnovne pojmove o dioničkim društvima , radničkom dioničarstvu, dionicama i pravima i obvezama dioničara.

DIONIČKO DRUŠTVO

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu dioničari sudjeluju s ulozima u
temeljnom kapitalu društva podijeljenom na dionice. Što  pojednostavljeno rečeno znači, da je vrijednost Društva podijeljena na male iznose, koje nazivamo dionice.U dionici su utjelovljena članska prava i obveze dioničara. Prava dioničara dijele se na upravljačka i imovinska.

Od imovinskih prava dioničara posebno se ističe pravo na dividendu kao temeljno pravo. Upravljačka prava dioničara pripadaju svim dioničarima jednako, s time da se pravo glasa ostvaruje prema sudjelovanju u temeljnom kapitalu društva. Najvažnije upravljačko pravo je pravo na sudjelovanju u odlučivanju.

Ulaganjem u temeljni kapital društva dioničari postaju nositelji članskih prava u
društvu. Razvoj prava društava, te financijskih tržišta i slobode kretanja kapitala prati
jačanje prava dioničara. ”Prava dioničara zajamčena pravnim okvirom nailaze na
probleme u ostvarivanju prvenstveno zbog pasivnog držanja dioničara i
nepostojanja želje za praćenjem rada društva čiji su dioničari.”

Dioničko društvo spada u trgovačka društva, a njegovo osnivanje i ustroj uređeni
su Zakonom o trgovačkim društvima. Dioničko društvo ima svojstvo trgovca sa
svim pravnim posljedicama koje iz toga proizlaze.
Dioničko društvo je pravna osoba i pravnu osobnost stječe upisom u sudski
registar.

DIONICE I DIONIČARI

Dionice su ulozi, odnosno dijelovi temeljne glavnice društva kojima pojedini
dioničari sudjeluju u društvu. Dionica svom imatelju – dioničaru daje upravljačka i
imovinska prava.
Dionica je vrijednosni papir koji izdaje dioničko društvo, a glasi na dio temeljnog
kapitala društva i imatelju daje pravo članstva u društvu, odnosno prava i obveze
koji iz toga članstva proizlaze.

Dionice se općenito mogu podijeliti u dvije osnovne vrste: dionice koje glase na
donosioca i dionice koje glase na ime. Uz ove, gotovo svi pravni sistemi razlikuju
više rodova dionica.

Zakon o trgovačkim društvima razlikuje redovne i povlaštene dionice koje
imateljima daju različita prava. Razlika se svodi na različite mogućnosti korištenja
prava na dobit (dividendu), prava glasa i raspodjelu kapitala u slučaju likvidacije
društva. Redovne dionice ”imatelju daju pravo glasa u glavnoj skupštini društva,
pravo na isplatu dividende i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno
stečajne mase društva.”
Povlaštene dionice su dionice koje ” ”imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva.”
Dioničar je imatelj dionice, osoba koja je kupnjom dionice stekla sva prava i obveze iz dionice. Dioničar može biti fizička i pravna osoba. U našem sustavu trgovačkih društava dioničko društvo može se sastojati i od samo jednog člana. Za obveze dioničkog društva dioničar ne odgovara. Rizik dioničara sveden je na uplaćeni ulog. Dioničar kupnjom dionice stječe sva prava i obveze iz dionice.
Dioničar može trgovati dionicom na burzi dionica preko posrednika (brokera).
Većinski dioničar je dioničar s natpoIovičnim brojem glavnih dionica odnosno dionica s pravom glasa nekog dioničkog Društva. Manjinski dioničar je onaj koji raspolaže s ispod polovičnim brojem glavnih dionica odnosno ispod polovičnim brojem glasova u Društvu.

UPRAVLJAČKA PRAVA DIONIČARA

Upravljačka prava dioničara su:
1. pravo na sudjelovanje na glavnoj skupštini društva, uključujući i pravo na
raspravljanje;
2. pravo na obaviještenost;
3. pravo glasa;
4. pravo na pobijanje odluka glavne skupštine.
Imovinska i upravljačka prava čine cjelinu, te ih treba promatrati u njihovoj
međusobnoj povezanosti.

IMOVINSKA PRAVA DIONIČARA

Imovinskim pravima dioničar ostvaruje ekonomski cilj. Imovinska prava obuhvaćaju:
1. pravo na isplatu dividende;
2. pravo na plaćanje naknade za ispunjenje dodatnih obveze;
3. pravo prvenstva pri upisu novih dionica društva;
4. pravo na isplatu dijela sudjelovanja u temeljnom kapitalu društva za slučaj
njegova smanjenja;
5. pravo na isplatu ostatka nakon provedene likvidacije društva ili eventualnog
ostatka stečajne mase;
6. pravo vanjskog dioničara na primjerenu naknadu i otpremninu;
7. ostala imovinska prava dioničara
Imovinska prava se mogu statutom proširivati i ograničavati više nego upravljačka
prava, ukoliko je to u skladu sa zakonom

http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/zakon-o-preuzimanju-dionickih-drustava-urednicki-procisceni-tekst-nn-br-1092007-do-1482013

GLAVNA SKUPŠTINA

Glavna skupština donosi odluku o podjeli dobiti dioničarima sukladno Zakonu o trgovačkim društvima te poslovnim rezultatima i financijskoj poziciji Društva. Glavnoj skupštini predsjeda predsjednik Glavne skupštine, kojeg određuje Nadzorni odbor na prijedlog Uprave.

Pravo sudjelovanja u radu Glavne skupštine i ostvarivanja prava glasa ima svaki dioničar koji svoje sudjelovanje u pisanom obliku prijavi Društvu najkasnije šest dana prije dana održavanja Glavne skupštine. Dioničarom Društva smatra se svaki dioničar koji je upisan u Depozitoriju Središnje depozitarne agencije d.d. posljednjeg dana za prijavu sudjelovanja u radu Glavne skupštine. Dioničari na Glavnoj skupštini sudjeluju osobno ili preko svojih punomoćnika na temelju pisane punomoći valjano ovjerene kod javnog bilježnika.

Preporuča se korištenje obrazaca prijave za sudjelovanje na Glavnoj skupštini i punomoći, koji se mogu dobiti u sjedištu Društva.

Glavna skupština donosi odluku o podjeli dobiti dioničarima sukladno Zakonu o trgovačkim društvima te poslovnim rezultatima i financijskoj poziciji Društva. Glavnoj skupštini predsjeda predsjednik Glavne skupštine, kojeg određuje Nadzorni odbor na prijedlog Uprave.

Pravo sudjelovanja na glavnoj skupštini može se ostvariti i preko zastupnika, najčešće opunomoćenika. To je moguće zbog toga što pravo sudjelovanja na glavnoj skupštini društva nije strogo osobno pravo dioničara.
Društva moraju omogućiti svojim dioničarima sudjelovanje na glavnoj skupštini putem
elektroničkih sredstava. Takvo sudjelovanje mora biti omogućeno u realnom vremenu na način da se u realnom vremenu omogući prijenos glavne skupštine, dvostrana komunikacija na glavnoj skupštini, te mehanizam za računanje glasova bez obzira na fizičku prisutnost dioničara ili njihovih opunomoćenika.

Sudjelovanjem na glavnoj skupštini, dioničar ima pravo raspravljati o svim pitanjima koja su na dnevnom redu, postavljati pitanja, tražiti obavijesti i objašnjenja, predlagati, izražavati protivljenje, neovisno o tome ima li pravo glasa ili mu pravo glasa glede nekih pitanja isključeno.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima (čl. 478.). čim jedno društvo stekne više od četvrtine dionica ili udjela u nekome društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to društvo. Društvo mora sudjelovanje bez odgađanja objaviti u svome glasilu i navesti društvo koje u njemu drži dionice ili udio. Društvo ili onaj tko drži dionice i udjele za račun tih društava ne mogu ostvarivati prava iz dionica i udjela u drugome društvu sve dok ga o tome ne obavijeste.

http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakon_o_trgovackim_drustvima.asp

Novelom Zakona o trgovačkim društvima iz 2007. Republika Hrvatska uskladila je taj zakon s europskom pravnom stečevinom u mjeri u kojoj su s njom usklađeni odgovarajući zakoni onih država članica Unije koje su ispunile svoje obveze da u propisanim rokovima u svoja nacionalna zakonodavstva unesu rješenja što ih sadrže odgovarajuće smjernice Unije. To ne znači da je Zakon u potpunosti usklađen sa sadašnjom europskom pravnom stečevinom, jer je u vrijeme njegova donošenja donesena nova smjernica iz tog područja s kojom još nijedna država članica nije uskladila svoje zakonodavstvo.

Novela Zakona o trgovačkim društvima iz 2007. https://www.bib.irb.hr/351547

RADNIČKO DIONIČARSTVO

Dioničarstvo zaposlenih podrazumijeva sudjelovanje zaposlenih u vlasništvu
poduzeća za koje rade, a koje ima dioničku koncepciju. U pravilu se pretpostavlja
da zaposlenici pribavljaju dionice po uvjetima povoljnijima od tržišnih. Dioničarstvo
zaposlenih ne uključuje samo menadžere, već i ostale zaposlenike koji zadovoljavaju
određene kriterije (primjerice, određena dužina zaposlenja u tvrtki, starost, radni
učinak, hijerarhijski rang i sl.).

Zaposleni sudjeluju u temeljnom kapitalu društva pa tako dobivaju imovinska prava kao što su pravo na dio temeljnog kapitala, na dividendu, na biranje uprave društva, na sudjelovanje u odlučivanju, na udio u stečajnoj masi, na kupnju dionica nove emisije, na prvokup dionica, na uvid u poslovna izvješća i sl.

Da bi programi dioničarstva postigli uspjeh, zaposlenici – sudionici dioničarstva moraju naučiti što su to osnove dioničarstva, što su mjere poslovnog uspjeha i na koji način mogu utjecati na uspjeh da bi se povećala vrijednost njihova udjela u poduzeću. Zaposlenici moraju biti informirani o stanju u poduzeću, o ciljevima poduzeća i o postignutom napretku i moraju imati mogućnost sudjelovati u odlučivanju. Važni su stalno učenje i komunikacija kao i sustav menadžmenta kojim će se stvoriti vlasnički način razmišljanja.

Nažalost još nije donijet Zakon o radničkom dioničarstvu u Republici Hrvatskoj.

Teorija i praksa poznaju različite modele dioničarstva zaposlenih, no oni bi
se svi, zapravo, mogli klasificirati u četiri osnovne skupine:
1. Izravna i besplatna podjela dionica zaposlenima, obično vezana uz sudjelovanje
zaposlenih u profi tu (profi t-sharing), gdje se dio profi ta zaposlenicima
ne daje u novcu nego u dionicama.
2. Prodaja dionica pod uvjetima povoljnijima od tržišnih. Razlika se plaća iz
profi ta.
3. ESOP (Employee Stock Ownership Plan) – specifičan model dioničarstva
zaposlenih, razvijen u SAD. Zasniva se na kolektivnom pribavljanju dionica
za zaposlene iz profi ta poduzeća. Potiče se fi skalnim mjerama.
4. Dioničke opcije (stock options) – mogućnost zaposlenima da u određenom
vremenskom razdoblju (npr. pet godina) kupe određenu količinu dionica
po unaprijed određenoj cijeni.

PRIMJENA U ULJANIKU

Prva privatizacija Uljanika  počela je u proljeće 1992. godine, još za vrijeme Domovinskog rata. Dionice su se dijelile radnicima prema godinama neprekidnog radnog staža u Uljaniku. Popust na punu cijenu dionice bio je 20% +1% na svaku godinu radnog staža. Cijena je bila izražena u DEM, a tada je  u Hrvatskoj bila  moneta hrvatski dinari ili HRD.  Plaća nam se uvećala za 20 dem namjenski za kupnju dionica, a model otplate je bio na najviše 20 godina. Dobro za radnike ,ali loše po Uljanik, jer podjelom dionica nije ušao svježi kapital. Napominjem da je tada pomorsko dobro ušlo u temeljni kapital Uljanika.

Druga privatizacija bila je u ljeto 2012. godine po sličnom modelu  uz 20 %  popusta. Dodatni popust od 1 %  dobio  se vezano uz godine radnog staža u Uljaniku.Radnici su mogli kupovati povlaštene dionice  na obročnu otplatu obustavom na plaći. Zdravi privatni kapital nije ni ovom privatizacijom ušao u Uljanik. Radnici su tako dobili 47% dionica.

Ne stoje teze da je Uljanik isključivo privatna tvrtka jer u njoj nije saživjelo organizirano radničko dioničarstvo.  Uljanikovim su radnicima prodane dionice, no oni su i danas svi jednaki mali dioničari-pojedinci te nemaju zajedničko nastupanje unutar organizirane udruge dioničara.

Da u Uljaniku ne postoji organizirano radničko dioničarstvo potvrđuje i činjenica da Društvu nije dostavljen dovoljan broj prijava za Skupštinu 31. 8. 2018. te se ona zbog zakonskih ograničenja, odnosno nedostatka minimalnog broja prijava, morala  odgoditi. Prema  dostupnim podacima, za Skupštinu se od ukupnog broja dioničara prijavilo samo njih 46 %, od kojih samo 16,8 % malih dioničara, ili približno samo trećina od ukupnog broja malih dioničara. Pored navedenih institucionalnih i malih dioničara, sama država ima preko 25 % vlasništva Uljanika i pojedinačno je najveći suvlasnik. Stoga je potpuno logično rješavati  ovu  situaciju u suradnji s Vladom i resornim ministarstvima

Na Izvanrednoj skupštini Društva,  izabrat će se novi Nadzorni odbor, koji će imenovati novu Upravu. Kad se nađe rješenje za Uljanik i sve radnike, Uprava će se povući jer su već dali mandat na raspolaganje.

Stoga je potrebno da se radnici organiziraju i putem Stožera za obranu Uljanika daju punomoći osobama od povjerenja, koji će ih predstavljati na Skupštini dioničara, da mogu odgovorno odlučivati o svojoj sudbini.


Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s