Velikosrpska ideologija, talijanski iredentizam i nesposobna hrvatska politika, nametnule su Hrvatskoj sustav provedbe prava manjina, koji kao takav ne postoji u svijetu 3.dio


3.dio Talijanska nacionalna manjina

„IDS je, recimo, promjenio Statut tako da mi Talijani u Istri imamo više prava nego što nam je Zakon davao“ Furio Radin u Glasu Istre

Dalje je nastavio“ Mi smo pak dio glasova koji je na parlamentarnim izborima trebao biti usmjeren prema zastupniku Talijana, u nedostatku dvostrukog prava glasa, preusmjerili prema IDS-u. I, naravno, redovito smo podržavali IDS na lokalnim izborima.“ Eto čista politička trgovina bez koalicijskog ugovora!

https://www.glasistre.hr/istra/ggg-595893

Talijanizacija Istre;

Ono što nije uspjelo Mussolliniju , uspjelo je IDS-u; talijanizirao je Istru!

Uzaludne su silne žrtve istarskih Hrvata da sačuvaju svoj jezik, svoj identitet i svoju kulturu!

To je bit politike IDS-a, rashrvaćivanje Istre!

IDS je talijansku nacionalnu manjinu iskoristio kao alat u rashrvaćivanju svega što predstavlja identitet hrvatskog naroda u Istri. Iskoristio je 6,03 % pripadnika talijanske nacionalne manjine i nametnuo dvojezičnost nad 67% stanovnika Istre! A to im je i bio cilj kada su ” autohtoni Istrijani” preoteli stranku autohtonim Hrvatima.

Talijanizacija se uspješno provodi. Imena ulica, trgova, gradova, toponima itd. su potalijančena, talijanske zastave se svakodnevno vijore na mjestima na kojima im uopće nije mjesto.

“Postavlja se pitanje što Furio Radin (i anacionalni IDS) želi postići s talijanskom državnom zastavom koja 365 dana u godini visi na zgradama općina i gradova zapadne obale Istre te onim Županije istarske, a na državne blagdane načičkane i na mnogim drugim mjestima uz onu hrvatsku? Što to Talijani u Istri time ‘dobivaju’ kao manjina? Istovremeno bi se trebalo pitati što tim činom u Istri 68.33% koliko ima Hrvata gubi na dijelu svojeg suverenog državnog teritorija! Gubi svoju suverenost, dio svog identiteta, svoj dignitet i svoj ponos.

Sve se po Italiji vijore hrvatske zastave!

Furio Radin bi se trebao upitati, kao savjesni građanin RH, i kao podpredsjednik Sabora, zbog čega se na mnogim mjestima u kojima je uvedena dvojezičnost ona ne poštuje i to na štetu većinskog hrvatskog naroda? Zbog čega se dvojezičnost kod imena ulica, trgova i naselja u mnogim gradovima i općinama Istre pretvorila u jednojezičnost – onu talijansku?

Talijanska nacionalna manjina preko Furia Radina vezana je za autonomašku i iredentističku politiku IDS-a, kao što je sam izjavio u nedavnom intervjuu Glasu Istre;

https://www.glasistre.hr/istra/ggg-595893

” Iskreno ću vam reći, i to svi u Istri znaju: ja nisam u IDS-u, ali je IDS u meni. Nemojmo se igrati tim stvarima. Dosad nije termin politike: sviđalo se to nekomu ili ne, IDS je u sustavu demokracije. Ako netko misli da ga može pobijediti u ringu, neka se popne i bori. Lako je, kao što neki rade u Puli, šepuriti se na vaganju prije meča. Treba pobijediti u nadmetanju, u borbi. Ta borba se u politici zove izbori. Namjerno upotrebljavam te termine, jer je Pula, u mojoj mladosti, bio i grad boksa.”

– Stvarno ste se najpreciznije moguće opisali: nisam u IDS-u, ali je IDS u meni.

– Mislim da je politika IDS-a dobra i za Istru i za one koje ja predstavljam”

Koliko je ta politika dobra za Radina i talijansku manjinu u Istri, toliko nije dobra za hrvatski narod u Istri, jer ga minorizira, umanjuje mu i negira njegova prava kroz IDS-ovu politiku neprihvaćanje hrvatske dimenzije Istre, odricanje hrvatskog identiteta istarskim Hrvatima , nijekanje hrvatskih dijalekata u Istri i stvaranje pojma Istrijana i Istrijanstva sa ciljem stvaranja Republike Istre i njenog izdvajanja iz RH. To je konstanta koja se provlači svih 28. godina od stvaranja Republike Hrvatske!

” Treba li se Istra zalagati za neku veću razinu autonomije?

– Treba, da, odavno. Istarska županija je na ledu imala svoj Statut punih sedam godina. On je bio usmjeren prema onome što je danas dio hrvatskog Ustava gdje se govori o decentralizaciji političke moći i o regionalnoj i područnoj samoupravi. Samouprava je hrvatska riječ za autonomiju. Između te dvije riječi, koje su sinonimi, nema nikakve razlike.” odgovara Radin

E pa nije točno što govori Radin da je samouprava jednaka autonomiji.

Samouprava po Ustavu RH definirana je u odjeljku;

  1. MJESNA, LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

Članak 136.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima.

Članak 137.

U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.

Članak 138.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom.

Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

Autonomija ;pravo određenog teritorija, socijalne ili ekonomske skupine na samoorganiziranje (i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravu. Autonomija može biti: teritorijalna, vjerska, kulturna… politička neovisnost, samostalnost;

Prema tome lokalna uprava ili samouprava nije teritorijalna neovisnost, već je dio poslova državne uprave spušten na lokalnu razinu. A autonomija određenog teritorija je federalizacija Hrvatske, čega u Ustavu RH nema.

Članak 1.Ustava RH

Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.

ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – DIETA DEMOCRATICA ISTRIANA. IDS-DDI

Programska deklaracija IDS-a objavljena 7. srpnja 1991. godine određuje politički profil stranke kao stranke, liberalnoga usmjerenja čija je politička osnova regionalizam s isticanjem kulturne i teritorijalne specifičnosti. godine piše” Cilj joj je djelovanje u sklopu višestranačkog demokratskog sistema i sudjelovanje u upravi potičući i razvijajući svojim djelovanjem sve posebnosti tog prostora kao regionalnog entiteta satkanog na osebujnom etničkom sastavu, posebnosti gospodarstva i kulture, ali zauzimajući se za načelo jugoslavenske i svjetske univerzalnosti.“ ‘IDS su osnovali autohtoni Istrijani kako bi vratili duh svojih predaka koji nikada nisu bili svoji na svome!’. Za logo stranke odabran je zeleni krug sa tri koze koje su predstavljale podjelu Istre na tri djela: hrvatski, talijanski i slovenski. Cilj IDS-a je, među ostalim, ta tri istarska djela ujediniti u euro-regiju Istru.

Ivan Pauletta izjavljuje: „U Istri smatramo i želimo da Istra bude cjelina, što sada nije. Pri tom mislim na cijelo geografsko područje, bez internih granica, s visokim stupnjem autonomije.“

Glas Istre, br. 72, 15. ožujka 1993., str. 5.

Čelnici IDS-a Ivan Pauletta, Dino Debeljuh, Loredana Bogliun-Debeljuh tvrde da je najvažnije „da mi želimo regiju, a ona se stvara u ime mira, nasuprot države nacije, koja je nastala u ratu radi njega samog“

Eto tumačenja raspada Jugoslavije ” rat je nastao radi njega samog” a ne zbog velikosrpske politike i agresije Srbije i JNA na hrvatski teritorij u cilju stvaranja Velike Srbije, sa granicom na crti Karlobag-Virovitica! To je govorio dugogodišnji veleposlanik Republike Hrvatske u Indiji i zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova RH Dino Debeljuh!

Taj isti Dino Debeljuh izjavio je; mi nemamo ništa sa tim Hrvatima, Istra treba pripasti Istrijanima jer „mi istrijani nismo Hrvati“!

Glas Istre, br. 104, 16. travnja 1990., str. 8.

Ivan Jakovčić u talijanskome listu Il giornale navodi da „prvi put u post-titoističkom Saboru je zastupljena jedna autonomaška snaga“, dalje Jakovčić ističe da se Istra može odvojiti od Hrvatske, jer „na neki način slijedimo primjer Tuđmana koji je odvojio Hrvatsku od Jugoslavije“

Evo još jedno tumačenje Domovinskog rata od strane dugogodišnjeg IDS-ovog predsjednika i župana, Ivana Jakovčića , po njemu je dr. Tuđman” odvojio Hrvatsku od Jugoslavije”

Hrvatska je po IDS-ovcima kriva za raspad Jugoslavije! Oni nikako ne mogu preboljeti Jugoslaviju! To je IDS!

IDS je 23.travnja 1994.godine izglasao tzv. Rovinjske deklaracije

  • Deklaraciju o demokratizaciji Republike Hrvatske
  • Deklaraciju o regionalnom ustroju Republike Hrvatske
  • Deklaraciju o Euroregiji Istri
  • Deklaraciju o autonomnoj Županiji Istarskoj

Deklaracije su sastavni dio političkog programa IDS-a i one obvezuju sve članove IDS-a u svim institucijama političkog sustava i u javnom životu.

U praksi to znači federalizaciju Hrvatske, što nije u skladu sa Ustavom RH i definiranom regionalnom samoupravom.

Skupština Istarske županije izglasala je i Statut IŽ 1994. godine, kojem je Ministarstvo pravosuđa ukinulo 36 članaka , od čega je Ustavni sud svojom odlukom u veljači 1995. godine prihvatio 18 članaka, a 18 članaka je potpuno ukinuo.

Vlada Republike Hrvatske zahtjevom od 14. travnja 1994. pokrenula je pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske postupak za ocjenu suglasnosti odredbi Statuta Istarske županije s Ustavom Republike Hrvatske i sa zakonom.

Ustavni sud je tako, primjerice, ukinuo odredbu čl. 23. Statuta o zaštiti istrijanstva budući da takva norma kojom se posebno štiti regionalna pripadnost, nije u suglasnosti s odredbama čl. 14. i 15. Ustava. Prema odredbama čl. 14. Ustava građani Republike Hrvatske imaju sva prava i slobode, neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Time su svi pred zakonom jednaki.

Ustav pak u čl. 15. jamči ravnopravnost i slobodu izražavanja narodnosne pripadnosti pripadnicima svih naroda i manjina. “Ta se ustavna jamstva ne mogu drugim propisima uređivati na drugačiji način, ni sužavati, a niti proširivati.” (Odluka Ustavnog suda RH, Službene novine ZI, 1995., str. 103.)

Ukinuta je i odredba čl. 29. Statuta prema kojoj se priznaje Talijanska unija kao
jedini predstavnik pripadnika talijanske nacionalne zajednice. “Ostvarivanje i
zaštita nacionalnih prava manjina u nadležnosti je Republike Hrvatske i ona
to uređuje zakonima (članak 83. stavak 1. Ustava). Stoga je nesuglasno Ustavu
i zakonu ta pitanja uređivati statutom županije. Prema čanku 43. Ustava svim
građanima Republike Hrvatske pa tako i građanima talijanske nacionalnosti,
jamči se pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga
uvjerenja i ciljeve.” (Odluka Ustavnog suda, op. cit., str. 104.) Građani stoga
mogu slobodno osnivati političke stranke, sindikate i druge organizacije. I pripadnici talijanske nacionalne zajednice imaju zato mogućnost da slobodno izaberu svog predstavnika, odnosno “odrede organizacijske oblike svojega djelovanja”,
Ukidanjem Čl. 29. Statuta ne dovodi se “u pitanje opstojnost i pravni subjektivitet Talijanske unije.. .Odredba je ukinuta samo stoga što se njome krši
Ustav te ograničavaju zajamčena ustavna prava iz članka 43. Ustava svih hrvatskih građana talijanske nacionalnosti na cijelom državnom području Republike Hrvatske.” (Odluka Ustavnog suda, op. cit., str. 104.)

Ali je zato IDS i tu zaobišao odluku Ustavnog suda, jer su sve općine u svoj statut ugradile da kao jedinog predstavnika talijanske nacionalne manjine priznaje Talijansku uniju.

Inzistiranje na decentralizaciji, demilitarizaciji i na trojednome jedinstvu istarskoga teritorija vodi prema posebnomu statusu Istra regija u Europi regija.

Transgraničnost koju zagovara IDS u svome političkom djelovanju, ideju o stvaranju regionalnoga parlamenta Istre i naglašavanje istrijanstva, kao nositelja regionalnoga identiteta svih stanovnika Istre, u zamjenu za hrvatsku nacionalnu pripadnost, znak je poremećena sustava vrijednosti regionalne stranke i njene neusklađenosti s državnim ustrojstvom Republike Hrvatske.

Deklaracija o Euroregiji Istri, koja obuhvaća i općine iz Slovenije i Italije neslavno je propala zahvaljujući Slovencima, koji su takvu ideju prepoznali kao ugrožavanje suvereniteta i integriteta Republike Slovenije.

U svome političkom djelovanju IDS zagovara transgraničnost, ideju o stvaranju regionalnog parlamenta Istre i Istre regije u Europi regija. Novi Istarski sabor, zamišljen po IDS-u, predstavljao bi institucionalizirano političko tijelo sastavljeno od Hrvata, Slovenaca i Talijana (kao nekada u Istarskom saboru) koji bi predstavljali geografsku Istru iz triju država, zamišljenu Euroregiju Istru. Pokušaji su to stvaranja transregionalne vlade i donošenja adekvatnih programa i zaključaka u smislu legaliziranja takvih težnji. IDS-ov projekt Istra regija u Europi regija, tj. stvaranje zajedničke regije s nadnacionalnim institucijama koje politički djeluju u trima državama nije uspio.

U Brtonigli je u lipnju 1995. pod pokroviteljstvom Vijeća Europe održan seminar o Lokalnoj samoupravi i prekograničnoj suradnji na kojoj su razjašnjeni neki važni aspekti glede istarske prekogranične regije. Time je projekt Euroregije Istre, neovisno o predloženim prijedlogom modela u šest točaka koji je iznijela tadašnja istarska podžupanica Loredana Bogliun-Debeljuh, postao definitivno nerealiziran projekt i prošlost u kontekstu političkih ciljeva IDS-a.

No svakako treba imati na umu da IDS nije Deklaracije stavio izvan snage, one i dalje obvezuju sve članove IDS-a svim institucijama političkog sustava i u javnom životu.

IDS i Talijanska manjina

Talijanizacija se uspješno provodi. Imena ulica, trgova, gradova, toponima itd. su potalijančena, talijanske zastave se svakodnevno vijore na mjestima na kojima im uopće nije mjesto.

Kino Zagreb u Puli se danas zove kino Valli po talijanskoj glumici Alidi Valli, koja je glumila i u promidžbenim fašističkim filmovima i koja je navodno bila priležnica njihovog Ducea!? Zbog čega? Zar zbog manjinskih „prava“? Gospodin Radin bi, ako ima imalo samo poštovanja, ljudske i nacionalne tolerantnosti, morao znati gdje je granica kada se treba stati sa traženjima takvih „prava’“za Talijane u Istri, koja istovremeno znače oduzimanje i/ili ukidanje temeljnih nacionalnih i ljudskih prava drugima, u ovom konkretnom slučaju prije svega nas Hrvata!

Uvedena je zabrana zapošljavanja ako se ne zna strani (talijanski) jezik, političke funkcije se dodjeljuju po nacionalnoj osnovi (talijanski dogradonačelnici, vijećnici…), fašisti otvoreno šeću istarskim gradovima zajedno sa predstavnicima talijanske zajednice i gradskih vlasti ( dolazak Ginafranca Finija u Pulu na poziv Furia Radina 2010 godine), zabrana govorenja materinjim hrvatskim jezikom u talijanskim školama (npr. u osnovnoj talijanskoj školi u Puli gdje nastavnici galame na djecu «Non parlate Croato!!!»), primjera je bezbroj, samo nema nasilja i sve je po zakonu. Talijanizacija koju provodi IDS, ravna je prisilnoj talijanizaciji između dva svjetska rata, samo bez nasilnih metoda, vrlo lukavo, a istovremeno se u svakoj prigodi favorizira talijanski jezik.

https://www.glasistre.hr/istra/presedan-udruga-iz-brtonigle-trazi-da-se-ponisti-javna-rasprava-za-izgradnju-luke-jer-nije-provedena-na-talijanskom-jeziku-626327?fbclid=IwAR3-UcUMk9aPw5QDXmtCz4JpMORvIiGCk8IOudcfYvjdRoGO_LOBueDzWhw3

Evo primjer kako se ucjenjuje sa talijanskim jezikom.

Kako općina Brtonigla ispunjava zakonski uvjet od 1/3 talijanskog stanovništva u ukupnom broju stanovnika, a i statutom je određena dvojezičnost, zahtjev je pravno utemeljen.

Statut općine Brtonigla

brtonigla

Članak 9. U Općini Brtonigla jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti te ravnopravnost pripadnika svih nacionalnih manjina.

Članak 10. U Općini Brtonigla pripadnicima nacionalnih manjina jamči se:

1.služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi

  1. odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe;
  2. uporabu svojih znamenja i simbola;
  3. osnivanje kulturnih društava radi razvoja i iskazivanja vlastite kulture, te očuvanja i zaštite svojih kulturnih dobara i tradicije;
  4. pravo na očuvanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
  5. pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja (primanja i širenja informacija) na jeziku i pismu kojim se služe;
  6. samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
  7. zastupljenost u predstavničkim tijelima Općine Brtonigla;
  8. sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina;
  9. zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.

Članak 16. Na području Općine Brtonigla hrvatski i talijanski jezik su ravnopravni, stoga će Općina Brtonigla osigurati uvjete koji jamče da će se cijelokupni javni i službeni život u Općini Brtonigla odvijati uz ravnopravnost obaju jezika i pisma.

Talijanizacija naziva ulica, toponima i naziva gradova i općina

Mjesto Bale su u tom pogledu najiritantniji primjer, ali i svugdje drugdje ima na stotine takvih i sličnih primjera! Tako npr. u Balama postoji osam ulica koje su nazvane po svecima koji nemaju hrvatsku inačicu. Sve da smo mi Hrvati pogan narod, što naravno nismo, takvo što je nedopustivo. No, državne institucije RH baš kao i Ustavni sud o tome ‘mudro’ šute već desetak godina. U tom mjestu je ostala jedna jedina ulica koja se zove po nekom ne Talijanu, po Mati Baloti (naravno ne po Miji Mirkoviću – Mati Baloti), ali i ona je samo ‘talijanska’ jer se zove Ulica/Via Mate Balota, a ne Mate Balote ili Balotina ulica! Vladimir Nazor i Veli Jože su nestali iz većine istarskih gradića! U Puli su promijenjena imena ulica u središtu grada prema stradariju iz 1923. godine (!?) dakle iz vremena talijanske okupacije! Tko u tome gradu traži Zlatna vrata neće ih naći. U Rovinju nema više ulice 9. rujna!? Zašto? Ali zato ima ulica koje su nazvane po velikotalijanskim iredentistima pa čak i fašistima i to svugdje, pa čak i u Pazinu!?

I usred Pule je, međutim, ploča s imenom trga Giardini, ulica u Labinu nosi ime San Marco, a jedna od ulica staroga Rovinja je Carera, druga Conceta itd., ali nema Đardina, Svetoga Marka, Karere, Končete. Tako sročenim imenima sugerira se da su ona zajednička obama narodima, ali se jednom od tih naroda (zna se kojemu!) odriče pravo čak i na vlastitu grafiju ili slovopis.

Kada je, međutim, riječ o hrvatskim toponimima, talijanska se grafija poštuje. Divjaki na dvojezičnim pločama postaju Diviacchi, Čepići – Cepici, Meteži – Metezi, Štrcaj – Sterzai, Šterna – Sterna…

O novim nazivima ulica, trgova i dijelova naselja postavljenim u Istri posljednjih godina malo se u javnosti zna. Tim su nazivljem oživljena vremena vladavine rimskih, mletačkih, francuskih, austrijskih i talijanskih gospodara Istre; vraćena imena zaslužnika i silnika, veterana rimskih legija, mletačkih providura i duždeva, francuskih generala i namjesnika, austrijskih careva i admirala i, jasno, hrvatskih renegata i talijanskih građanskih intelektualaca, među kojima i onih koji su razarali suživot istarskih prostora, bili iredentisti, tvorci i promicatelji talijanske imperijalne politike, koji su istarske Hrvate proglašavali »uljezima u tuđu zemlju, narodom bez povijesti i kulture, slavenskom gomilom koju treba talijanizirati kako bi se civilizirala«. Svoje ulice i trgove u Istri tako imaju B. Benussi, A. Amareso, M. Campitelli, G. R. Carli, C. Combi, Costantini, Camillo de Franceschi, Carlo de Franceschi, P. Kandler, L. Rizzi, P. Stancovich

U Motovunu je Prilaz Velog Jože bila jedna od najvažnijih ulica, a sada je mitsko ime istarskoga gorostasa premješteno i reducirano na uličicu od dvadesetak metara unutrašnjosti gradića, dok je ime književnika Vladimira Nazora, kao i u Balama, izbačeno, pa je nekadašnje Šetalište Vladimira Nazora preimenovano u Muri, naravno, bez hrvatske istoznačnice Zidine.

Tzv. protivnici prevođenja toponima na najljepšem su puljskom trgu postavili ovakve dvojezične ploče: hrvatsku s talijanskim istroromanskim imenom Portarata i talijansku s imenom Port’Aurea, što je zapravo goli prijevod tog dijalektalnog talijanskog toponima na standardni talijanski jezik!

Što smije manjina, to nije dopušteno većinskome narodu!

Tobožnji zagovornici dvojezičnosti prigradsko su rovinjsko naselje Kukuletovicu preimenovali u jednojezičnu Cocalettu, uklonili hrvatski dio dvojezične natpisne ploče puljske ulice Duga uvala / Vallelunga, koja je na prostoru ispod Velog vrha bila gotovo pola stoljeća, i istaknuli jednojezičnu Vallelunga, a na Bujštini je naselje Kmeti (ekonim nastao prema antroponimu Kmet) prevedeno na talijanski u Metti! itd., itd.

Osim istjerivanja ili prevođenja hrvatskih imena, premještanja takvih imena iz središta na rubne prostore istarskih naselja i imenovanja manje važnih ulica imenima hrvatskih predznaka, osobit oblik zaobilaženja hrvatske sastavnice novog nazivlja jest raspolovljavanje ulica i njihovih imena na način da se jednoj polovine ulice nadjene ime neke istaknute talijanske ličnosti, a drugoj ime bez ikakva značenja u kulturi većinskoga naroda. U Umagu, primjerice, imamo ulicu koja u prvom dijelu nosi ime Garibaldijeva, a u drugom Trgovačka, jedna je ulica do polovice Mazzinijeva, a od polovice Limarska…

Zanimljivo je da je i u Puli Balotina ulica, u kojoj je bio hrvatski Narodni dom sada preimenovana u Carrarinu, a ime književnika Mate Balote iz središta premješteno prema rubnom dijelu grada.

Narodni dom u Puli, sagrađen je 1905. sredstvima pulskih Hrvata i Slovenaca, na sjeveroistočnim padinama Kaštela, u neposrednoj blizini “Dvojnih vrata”. Viale Carrara po “Guida della città di Pola” iz Sveučilišne knjižnice, protezala se od Piazza di S. Giovanni prema Giardinima do Port Aurea, jer zgrade “Heininger” na Giardinimanije bilo. Bio je vlasništvo “Kreditne zadruge Istarske posujilnice” koja je imala svoju pisarnicu na I. katu, a uz nju su na prvom katu bile smještene “Gospodarska sveza za Istru” i “Čitaonica- društvo za zabavu i pouku”. U prizemlju je bila gostionica u zakupu “Građanske plzenske pivovare”, s druge strane glavnog ulaza bila je kavana, tj. ” Caffe’- Restaurant Narodni dom”, vlasnika Gregoria Basletića. U prizemlju se nalazila i velika dvorana za zabave i nju je držalo u zakupu “Gimnastičko društvo Sokol”. Na II. i III. katu Narodnog doma, kao i u potkrovlju bili su stanovi za iznajmljivanje, a u jednom od njih stanovao je jedan od vođa pulskih Hrvata u prijelomnim danima 1918., odvjetnik doktor Lovro Škaljer. Narodni dom je dolaskom Talijana u Pulu i Istru među prvima do temelja spaljen 13.srpnja 1920.godine , sa svim inventarom, pogotovo knjigama ( 7 000 knjiga), a kasnije ponovno sagrađen,

U Umagu je, nakon višegodišnjeg otpora Školskog odbora i Nastavničkog vijeća tamošnje Osnovne škole, administrativno, dekretom lokalnih vlasti, iz naziva škole uklonjeno ime istaknuta antifašista, publicista i književnika Viktora Cara Emina. U Rovinju je talijanska Osnovna škola heroja antifašističke borbe Matea Benussija Cija preimenovana i nazvana imenom osvjedočena talijanskog iredentističkog povjesničara Bernarda Benussija, koji je bio protivnik suživota na istarskim prostorima, koji je slavnog hrvatskoga kneza Domagoja u svojim povijesnim radovima nazivao vođom gusara (duce dei corssari).

Nisu samo ulice Bala i Motovuna sada bez imena Vladimira Nazora, Vladimira Gortana i drugih zaslužnih ličnosti i važnih zbivanja. U brojnim imenima ulica diljem Istre Gortana, Nazora, Viktora Cara Emina i ostalih važnih imena, djela i događaja iz povijesti većinskoga naroda, kao što su istarski glagoljaši, Istarski razvod, Herman Dalmatin, Matija Vlačić, Vincent iz Kastva, Juraj Dobrila, Ivan Matetić Ronjgov, Naša sloga, Eugen Kumičić, Spinčić, Mandić, Laginja, Milanović, rujanske odluke, Zvane Črnja… nije ni prije bilo, pa ih novi krstitelji nisu bili u prilici ni istjerivati.

Trebaju li bolji primjeri nedosljednosti, nesnošljivosti i licemjerja?!

Izbacuje li to jedna nacionalna manjina jezik i kulturno nasljeđe matičnoga naroda zemlje u kojoj sama ostvaruje punu kulturnu autonomiju i sva svoja ljudska i manjinska prava prema najvišim danas u svijetu poznatim standardima zaštite?

Zar se nijekanjem prava većini na jezik, na sve ono što etničke zajednice RH traže i ostvaruju za sebe, takvi oblici zaštite manjina ne pretvaraju u svoju suprotnost? Ne upućuju li današnje istarske prilike na potrebu zaštite svih, na jednaka prava za sve i reafirmaciju istine da je ugrožen samo onaj tko je stvarno ugrožen, a ne onaj tko je manjina?

IDS kao arhitekta novog istrijanskog identiteta , djeluje sa svrhom daljega rastakanja svijesti o pripadnosti većinskoga naroda, stvaranja privida o etničkom prostoru Istre drukčijem od onoga u zbilji. Pokazuje se visoki stupanj nesnošljivosti dijela lokalnih moćnika prema onima koji su drugi i drugačiji. Zato se postavlja pitanje: zar je još moguće birokratsko nasilje nad bilo kojim fenomenom bića i kulture nekog naroda, djelovanje suprotno načelima jednakosti svih ljudi i ravnopravnosti njihovih jezika…, zar još djeluju mehanizmi koji imaju za svrhu poricati da je Istra zavičaj svih koji u njoj žive, ali i dio hrvatskoga etnolingvističkoga i civilizacijskoga prostora.

http://www.matica.hr/vijenac/329/jednojezicna-dvojezicnost-u-istri-6960/

Statuti istarskih općina i gradova koji su dvojezični krše Ustav RH

Iz Statuta grada Rovinja

Članak 37. Radi ostvarivanja ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika, u tijelima gradske uprave grada Rovinja-Rovigno, ustanovama i trgovačkim društvima, čiji je osnivač grad, a koje u svome radu neposredno komuniciraju sa građanima, moraju biti sistematizirana i popunjena radna mjesta za koja je obvezatno aktivno poznavanje hrvatskog i talijanskog jezik.

Ovaj članak nije u skladu sa Ustavom RH. On je diskriminatoran i za Hrvate i za pripadnike talijanske manjine.

Članak 44.

Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.

Članak 55.

Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.

Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.

Što znači „ pod jednakim uvjetima“ ?

Nije pod jednakim uvjetima ako Hrvat u svojoj domovini Hrvatskoj ne može sudjelovati u natječaju, jer ne zna talijanski jezik? To je čista diskriminacija!

Hrvatskom državljaninu nije dostupno pod jednakim uvjetima svako radno mjesto i dužnost. Ako ne govori talijanski ne može se natjecati, nije mu dostupno!

IDS je talijanizirao Istru

Istarsku županiju čine jedinice lokalne samouprave: 10 gradova i 31 općina.

Gradovi: Buje-Buie, Buzet, Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan-Dignano.

Od 10 gradova 7 gradova je dvojezično hrvatskog i talijanskog jezika , a 3 su jednojezična -hrvatskog jezika

Općine: Bale-Valle, Barban, Brtonigla-Verteneglio, Cerovlje, Fažana-Fasana, Funtana, Gračišće, Grožnjan-Grisignana, Kanfanar, Karojba, Kaštelir-Labinci – Castellier-Santa Domenica, Kršan, Lanišće, Ližnjan-Lisignano, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun-Montona, Oprtalj-Portole, Pićan, Raša, Sveti Lovreč, Sveta Nedelja, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tar-Vabriga, Tinjan, Višnjan-Visignano, Vižinada-Visinada, Vrsar-Orsera i Žminj.

Od 31 općine 12 je dvojezično hrvatskog i talijanskog jezika , a 19 jednojezično, hrvatskog jezika.

Ukupan broj stanovnika IŽ; 208.055 što čini 4,85 % stanovništva Republike Hrvatske

Etnički sastav

Struktura stanovništva 2011:

Buje-Buie 5 182

Statut grada Buje

Članak 9. U Gradu Buje jamči se ravnopravnost pripadnicima svih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Pripadnicima svih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.

Članak 10. U Gradu Buje pripadnicima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina jamči se slobodan posjed i uporaba njihovih znamenja i simbola. Kod službene uporabe znamenja i simbola etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina obavezno se uz njih ističu odgovarajuća znamenja i simboli Republike Hrvatske, Istarske županije i Grada Buja. Ako se izvodi himna ili svečana pjesma etničke ili nacionalne zajednice ili manjine obvezatno se prije izvodi himna Republike Hrvatske.

popis Buje

Znači u Bujama je broj pripadnika talijanske manjine 24,33 %, pa se umjesto zakonskog kriterija o brojnosti iznad 1/3, koristi kriterij Statuta općine !

To je čisto političko naturavanje prava manjini koja joj po etničkom sastavu ne pripadaju. To je političko silovanje IDS-a hrvatskog naroda.

Novigrad-Cittanova 4 345

Statut grada Novigrada-Cittanova

Članak 22. Na području Grada svi javni natpisi, oglasi na oglasnim pločama državnih tijela, sudbene vlasti, tijela lokalne samouprave odnosno područne (regionalne) samouprave, ustanova, pravnih i fizičkih osoba ističu se na hrvatskom i talijanskom jeziku slovima istog oblika i veličine.

Članak 25. U tijelima lokalne samouprave odnosno područne (regionalne) samouprave, ustanovama i drugim javnim pravnim osobama za radna mjesta na kojima se neposredno komunicira s građankama/građanima, obvezatno je poznavanje hrvatskog i talijanskog jezika.

popis novigrad

Isto vrijedi i za Novigrad. Ima samo 10,2 % pripadnika talijanske manjine i zbog 443 pripadnika talijanske manjine 2 886 ili 66 ,42% mora biti dvojezično. To je eto politički silom naturanje dvojezičnosti, jer je IDS po dogovoru, odnosno političkoj trgovini sa Furiom Radinom promjenio statut Istarske županije i time omogućio općinama da promjene svoje statute To je negiranje prava većinskog naroda, udar na njegov nacionalni identitet! Točno diktatura IDS-a.

Poreč-Parenzo 16 696

Statut grada Poreča-Parenzo

Članak 13. Pripadnicima talijanske nacionalne zajednice koji žive na području Grada Poreča Parenzo, radi ostvarivanja slobode izražavanja nacionalnih osobitosti zajamčuje se, suglasno Ustavu i ovom Statutu, a u skladu s potrebama zajedničkog života s Hrvatima i pripadnicima drugih etničkih i nacionalnih zajednica i manjina, slobodna i ravnopravna uporaba talijanskog jezika i razvijanje kulture, odgoja i obrazovanja na svojem jeziku

popis Poreč

U Poreču ima samo 3,23% pripadnika talijanske manjine pa ne ispunjavaju ni blizu kriterij od 1/3 u ukupnom stanovništvu grada i onda je na scenu stupio IDS i Statutom po dogovoru sa Radinom uveo dvojezičnost. To je duboko nepravedno u odnosu na čak 74,82% Hrvata kojima je povrijeđeno ljudsko i nacionalno dostojanstvo sa dvojezičnošću.

Pula-Pola 57 460

Statut grada Pula-Pola

XVI. ZAŠTITA AUTOHTONIH, ETNIČKIH I KULTURNIH OSOBITOSTI TALIJANSKE NACIONALNE ZAJEDNICE

Članak 136. Pripadnicima talijanske autohtone nacionalne zajednice osigurava se puna afirmacija njihovog individualnog i kolektivnog identiteta bez obzira na njihov udio u ukupnom stanovništvu.

popis Pula

U Puli isto, zbog samo 4,43 % pripadnika talijanske manjine, na dvojezičnost prisiljeno je 70.141% Hrvata . Mislim da IDS nije kao stranka imao nikakvo pravo naturiti dvojezičnost bez referenduma!

O tom pitanju po kojemu se većinskom narodu narušava njegov nacionalni identitet i još kada taj narod čini 70, 141% , IDS pa niti jedna stranka nema pravo , bez da taj narod pita na referendumu uvoditi dvojezičnost. To je čista uzurpacija prava da stranka na vlasti odlučuje umjesto većinskog naroda.

Rovinj-Rovigno 14 294

Statut grada Rovinja-Rovigno

Članak 31. Na području grada Rovinja-Rovigno hrvatski i talijanski jezik su ravnopravni. U svrhu iz stavka 1. ovoga članka stvaraju se potrebni uvjeti koji jamče da će se cjelokupni javni i službeni život Grada odvijati uz ravnopravnost obaju jezika i pisama.

Članak 37. Radi ostvarivanja ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika, u tijelima gradske uprave grada Rovinja-Rovigno, ustanovama i trgovačkim društvima, čiji je osnivač grad, a koje u svome radu neposredno komuniciraju sa građanima, moraju biti sistematizirana i popunjena radna mjesta za koja je obvezatno aktivno poznavanje hrvatskog i talijanskog jezik

popis rovinj

Rovinj, ima se dojam da je grad sa najviše pripadnika talijanske manjine , ali ih ima samo 11,25% u odnosu na 63,34 % Hrvata. I u Rovinju je IDS donio Statut po kojem je uvedena dvojezičnost, što po sastavu stanovništva nikada ne bi bilo moguće.

I još se Ministar uprave Malenica, hvali kako je u Rovinju prevedeno na talijanski 500 dokumenata, i da bi se svi trebali ugledati na taj primjer!

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ministar-malenica-o-dvojezicnosti-primjer-rovinja-trebali-bi-slijediti-i-drugi/10045651/

A tko štiti većinski hrvatski narod od eto primjera agresivne talijanizacije, koje po etničkoj strukturi nikada ne bi bilo?

Ono što u vrijeme Talijanske fašističke vladavine Istrom nije uspjelo Mussolliniju , uspjelo je eto antihrvatskom IDS-u.

Talijanizirao je Istru, bez da većinski hrvatski narod nitko ništa nije pitao!

I to nam je IDS-ova demokracija, multikulturalnost, tolerancija i multietničnost donijela. Oduzela nama istarskim Hrvatima nacionalni identitet, pa se pitamo u kojoj mi to državi živimo, Hrvatskoj ili Italiji?

Umag-Umago 13 467

Statut grada Umag

Članak 29. Na području Grada Umaga u službenoj uporabi su hrvatski i talijanski jezik. Način ostvarivanja načela dvojezičnosti utvrđuje se ovim Statutom i drugim aktima te se u tu svrhu stvaraju potrebni uvjeti koji jamče da se cjelokupni javni i službeni život odvija uz uporabu oba jezika u pismenom i usmenom komuniciranju. Na području Grada Umaga se svi propisi, javni natpisi i oglasi izrađuju i objavljuju na oba jezika.

Članak 31. Tijela državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, sudbene vlasti, gospodarski subjekti i ustanove te druge organizacije upotrebljavaju u svom radu pečate, štambilje i žigove na hrvatskom i talijanskom jeziku. U tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, sudbene vlasti, trgovačkim društvima i ustanovama koje obavljaju javnu službu moraju biti sistematizirana i popunjena radna mjesta za koja je obvezatno poznavanje hrvatskog i talijanskog jezika.

popis Umag

U Umagu ista situacija! I tu su pripadnici talijanske manjine stvarno u manjini, 14,57%, pa je na osnovu Statuta uvedena dvojezičnost.

Vodnjan-Dignano 6 119

Statut grada Vodnjan-Dignano

Članak 58. Pripadnici nacionalne manjine u Gradu Vodnjanu sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina, na način i pod uvjetima propisanima Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

popis Vodnjan

I za Vodnjan ista situacija. Pripadnika talijanske manjine ima 16,62 % i nikada po kriteriju 1/3 stanovništva dvojezičnost ne bi bila uvedena.

Zaključak za gradove

Ovih 7 gradova u Istri nisu po udjelu pripadnika talijanske manjine nikada smjeli postati dvojezični. Međutim zakonodavac je uveo dodatni kriterij

Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj člankom 4 propisano je da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina ostvaruje u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe i ovoga Zakona pod sljedećim uvjetima;

Članak 3. kada su to statutom propisale općine i gradovi, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe i ovim Zakonom.

U pojedinim jedinicama u kojima ne postoji zakonski preduvjet za uvođenje ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina od najmanje trećine stanovnika pripadnika nacionalne manjine, navedeno pravo uređeno Statutima za područje cijele jedinice ili samo u odnosu na pojedina naselja u tim jedinicama

O navedenome su izvijestile slijedeće jedinice: Istarska županija (talijanski), gradovi: Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Buje-Buie, Novigrad-Cittanova, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago, Vodnjan-Dignano , te općine Bale-Valle, Brtonigla-Verteneglio, Funtana-Fontane, Fažana-Fasana, Kaštelir-Labinci-Castelliere-S.Domenica, Ližnjan-Lisignano, MotovunMontona, Oprtalj-Portole, Tar Vabriga-Torre Abrega, Višnjan-Visignano, Vižinada-Visinada, Vrsar-Orsera

Taj kriterij statutom je duboko nepravedan za većinski narod. To je agresija na većinski narod, jer ne odgovara etničkoj strukturi stanovništva. Ako je već i uveden kao kriterij statut, onda taj članak statuta o dvojezičnosti treba potvrditi referendumom.

Nitko nema ništa protiv prava manjina, ali u 1/3 udjela u ukupnom stanovništvu jedinice lokalne uprave i samouprave. Ako ne zadovoljavaju taj kriterij, onda treba većinski narod pitati za suglasnost, a ne da stranka na vlasti o tome odlučuje!

Na taj način za 78 547 stanovnika uvedena je dvojezičnost, koja po etničkom sastavu nikada ne bi bila uvedena.

Ukupan broj stanovnika gradova jednojezičnog, hrvatskog jezika je 26 413

  1. Buzet 6 133
  2. Labin 11 642
  3. Pazin 8 638,

Ukupan broj stanovnika općina dvojezičnih hrvatskog i talijanskog jezika

  1. Bala-Valle 1 127
  2. Brtonigla-Verteneglio 1 626
  3. Fažana-Fasana 3 635
  4. Grožnjan- Grisignana 736
  5. Kaštelir-Labinci- Castellier-Santa Domenica 1 463
  6. Ližnjan-Lisignano 3 965
  7. Motovun-Montona 1 004
  8. Oprtalj-Portole 850
  9. Tar-Vabriga 1 990
  10. Višnjan-Visignano 2 274
  11. Vižinada-Visinada 1 158
  12. Vrsar- Orsera 2 162, što je ukupno stanovnika 21 990

Ukupan broj stanovnika općina samo s hrvatskim jezikom

  1. Barban 2 721
  2. Cerovlje 1 677
  3. Funtana 907
  4. Gračišće 1 419
  5. Kanfanar 1 543
  6. Karojba 1 438
  7. Kršan 2 951
  8. Lanišće 329
  9. Lupoglav 924
  10. Marčana 4 253
  11. Medulin 6 481
  12. Pićan 1 360
  13. Raša 3 183
  14. Sveti Lovreč 1 015
  15. Sveta Nedelja 1 685
  16. Sveti Petar u Šumi 1 065
  17. Svetvinčenat 2 202
  18. Tinjan 1 684
  19. Žminj 3 483, što je ukupno stanovnika 40 320 samo sa hrvatskim jezikom.

Od ukupnog stanovnišva Istre 208 055, dvojezičnošću je obuhvaćeno 139 553, a hrvatskim jezikom 66 733 stanovnika

Iz navedenih podataka prema popisu stanovništva 2011 godine IDS je svojom politikom talijanizirao Istarsku Županiju, jer je 67 % stanovnika obuhvaćeno dvojezičnošću. Hrvatskim jezikom ostalo je obuhvaćeno samo 33% stanovnika Istre.

Zbog 12 543 pripadnika talijanske manjine ili samo 6,03 %, dvojezičnošću je obuhvaćeno 67 % stanovništva Istre! Ako je ukupno hrvatsko stanovništvo Istre 142 173 ili 68,44% , to je talijanizacija hrvatskog stanovništva u Istri!

Mislim da to nije bio cilj Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina, jer ovaj primjer je čista manipulacija, izigravanje i zloupotreba tog zakona! Manjine ne samo, da su zaštićene, nego su ugrozile nacionalni identitet većinskog hrvatskog naroda!

A tko štiti većinski hrvatski narod od eto primjera agresivne talijanizacije, koje po etničkoj strukturi nikada ne bi bilo?

Ono što u vrijeme Talijanske fašističke vladavine Istrom nije uspjelo Mussolliniju , uspjelo je eto antihrvatskom IDS-u.

Talijanizirao je Istru, bez da većinski hrvatski narod nitko ništa nije pitao!

I to nam je IDS-ova demokracija, multikulturalnost, tolerancija i multietničnost donijela. Oduzela nama istarskim Hrvatima nacionalni identitet, pa se pitamo u kojoj mi to državi živimo, Hrvatskoj ili Italiji?

Umjesto zaključka poruka predstavnicima manjina

Hrvatski narod treba reći DOSTA!

Pupovac i Radin, dosta ugroženosti, dosta zahtjevanja, dosta optuživanja, dosta napadanja hrvatskog identiteta, dosta cijeđenja hrvatskog proračuna za antihrvatsku djelatnost, prevršili ste svaku mjeru!

Sva prava nacionalnih manjina utvrđena su Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina ,ništa više i ništa manje! Kako za srpsku nacionalnu manjinu ,tako i za sve ostale nacionalne manjine u RH ,a ima ih točno 22( dvadesetidvije)

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj je popisano 4.284.889 stanovnika od čega je 328.738 pripadnika nacionalnih manjina kako slijedi i to:

Albanaca 17.513 (0,41%),
Austrijanaca 297 (0,01%),
Bošnjaka 31.479 (0,73%),
Bugara 350 (0,01%),
Crnogoraca 4.517 (0,11%),
Čeha 9.641 (0,22%),
Mađara 14.048 (0,33%),
Makedonaca 4.138 (0,10%),
Nijemaca 2.965 (0,07%),
Poljaka 672 (0,02%),
Roma 16.975 (0.40%),
Rumunja 435 (0.01%),
Rusa 1.279 (0,03%),
Rusina 1936 (0,05%)
Slovaka, 4.753(0,11%),
Slovenaca 10.517 (0,25%),
Srba 186.633 (4,36%),
Talijana 17.807 (0,42%),
Turaka 367 (0,01%),
Ukrajinaca 1.878 (0,04%),
Vlaha 29 (0,00) i
Židova 509 (0,01%).
Zar nije čudno da su samo Srbi, Talijani i Romi ” ugroženi ”
Očito je problem u grupaciji na čelu sa ,Miloradom Pupovcem koji sjajno živi na hrvatskoj grbači i neprestano pljuje u tanjur koji ih hrani!

Zatim sa Furiom Radinom, koji je sa IDS-om talijanizirao Istru i još traži autonomiju!

I na kraju Veljko Kajtazi, koji traži ostvarivanje svih prava za Rome, a da istovremeno ti isti Romi ne poštuju Zakone RH!

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom Republika Hrvatska se obvezala donijeti novi ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Hrvatski sabor je na sjednici 13. prosinca 2002. godine donio Odluku o proglašenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, čime je stvoren normativni okvir za ostvarivanje cjelovite zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina.

U novi Ustavni zakon od 2010 (NN 80/10 ) su ugrađeni tada najviši standardi zaštite nacionalnih manjina; u odnosu na prethodni Ustavni zakon broj manjinskih zastupnika u Saboru povećan je s pet na osam,( na štetu Hrvata u dijaspori, kojima su oduzeta tih pet mjesta u Saboru i data manjinama, tako da sada biraju samo tri saborska zastupnika) a manjine su dobile pravo biranja svojih predstavnika u tijela lokalne i područna (regionalne ) samouprave. Novim Ustavnim zakonom osnovan je i Savjet za nacionalne manjine, a radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske, a osobito radi razmatranja i predlaganja uređivanja i rješavanja pitanja u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina.

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, kao temeljnim aktom, pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj jamče se sljedeća prava:

  1. Izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini;
  2. Uporaba imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu;
  3. Dobivanje osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i pismu;
  4. Služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi;
  5. Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe;
  6. Uporaba svojih znamenja i simbola;
  7. Kulturna autonomija održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije;
  8. Pravo na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
  9. Pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe;
  10. Samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
  11. Zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
  12. Sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te
  13. Zaštita od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.

Kada manjine mogu postavljati zahtjeve za ostvarivanje svojih prava, unatoč Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, onda sa punim pravom i hrvatski narod može i mora postavljati zahtjeve o obvezama nacionalnih manjina prema hrvatskoj državi i hrvatskom narodu;

  1. Svi pripadnici nacionalnih manjina moraju poštovati Republiku Hrvatsku kao svoju državu u okviru Ustavom definirane državne granice, njenu nedjeljivost i njen ,suverenitet

2 . Svi pripadnici nacionalnih manjina moraju poštovati u skladu sa temeljnim odredbama Ustava, Republiku Hrvatsku i sve njene građane.

  1. Svi pripadnici nacionalnih manjina moraju poštovati znakovlje državnosti Republike Hrvatske ,a to su njen Grb, Zastava, Himna „Lijepa naša domovino“ i druga državna znamenja određena zakonom.
  2. Svim pripadnicima nacionalnih manjina glavni grad je Zagreb ,kao glavni grad Republike Hrvatske, a ne Beograd ili Rim.
  3. Svi pripadnici nacionalnih manjina moraju poštovati predstavnička tijela vlasti u Republici Hrvatskoj, kako zakonodavne, tako sudbene i izvršne vlasti Republike Hrvatske.

Ne može se više tolerirati da se pod svakakvim izlikama izruguju i ponižavaju simboli hrvatske državotvornosti i hrvatski narod i to još financirani iz hrvatskog državnog proračuna. Sa tom praksom treba smjesta prestati!

Jednom treba jasno i nedvosmisleno reći dosta!

Ustav RH u izvorišnim osnovama definira RH kao;

” Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.”NN 85/2010

Jedino u članku 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina spominju se obveze prema hrvatskom narodu, i to smatram velikim nedostatkom tog zakona, jer nisu definirane i obveze već samo prava.

Članak 8.

Odredbe ovoga Ustavnog zakona i odredbe posebnih zakona kojima se uređuju prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina moraju se tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

Ali nitko se ne obazire na članak 8! Nitko od vladajućih!

Jedno od riješenja pored etničke pripadnosti, moglo bi biti i ukidanje statusa manjina.

Većina europskih država svoj ustavnopravni sustav temelje na općoj ustavnoj jednakosti kao osnovnog polazišta za uređenje društvenih odnosa, nema manjina, svi su jednakih prava!

Svaka država pored raznih obilježja ima jednu zajedničku poveznicu, a to je nacija .Naciju čine svi hrvatski državljani. Svi hrvatski državljani su hrvatske nacionalnosti, bez obzira na njihovu etničku pripadnost,odnosno narodnost Moram naglasiti da ne generaliziram sve pripadnike nacionalnih manjina! Svaka čast svim predstavnicima nacionalnih manjina koji su uzeli učešće u obrani Republike Hrvatske od velikosrpske i JNA agresije, koji su lojalni građani Republike Hrvatske i koji je smatraju svojom domovinom.

Lili Benčik/hrvatskepraviceblog

Uputiti;

Vlada RH

Sabor RH –Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav

Ministarstvo uprave RH

Ustavni sud RH


Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s