U Hrvatskoj se bez ikakvih sankcija krši Ustav RH!

Posted on by hrvatskepraviceblog

Po Ustavnoj odluci Hrvatskog Sabora od 8.listopada 1991.

– navodeći da su agresivne akcije, tzv. JNA i srpskih terorista, na gradove i sela, da su bolnice, škole, crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti bezobzirno uništavani, što je čak kulminiralo napadom i bombardiranjem povijesne jezgre Zagreba, u kojem su tijekom zasjedanja oštećene i zgrade Rezidencije predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora, uz pokušaj atentata na predsjednika Republike,

3. Republika Hrvatska ne priznaje kao valjan nijedan pravni akt bilo kojeg tijela koje djeluje u ime bivše federacije – SFRJ,[1]

Ali, ta Ustavna odluka je ostala nedorečena.

Nema izravnih kazni u Ustavu RH niti u Ustavnoj odluci od 8. 10. 1991. za javno isticanje simbola ili obilježavanje blagdana bivše Jugoslavije.

Ustavna odluka Sabora RH od 8. listopada 1991. (NN 53/1991.) je samo raskinula sve državno-pravne veze s SFRJ, odbila legitimitet federalnih tijela i nije priznala njihove akte (točke 1–3). Ona ne spominje simbole, zastave, petokraku, blagdane ni bilo kakve zabrane javnog isticanja ili obilježavanja jugoslavenskih elemenata. To je čisto političko-ustavni akt o neovisnosti.

Ustav RH (čl. 39.) zabranjuje i kažnjava poticanje na mržnju, nasilje ili nesnošljivost, ali samo ako se simboli ili obilježavanje koriste na taj način – ne automatski.

1. Simboli bivše Jugoslavije (zastava SFRJ, SRH, petokraka, partizanske pjesme i sl.)

Nema posebnog zakona koji ih zabranjuje (za razliku od ustaških ili nacističkih simbola koji se često tretiraju strože).

Podsjećam na Rezoluciju Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)[2]

3.  podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi;

Ako remete javni red i mir (npr. na javnom mjestu, u kontekstu koji izaziva sukobe ili vrijeđa osjećaje građana), primjenjuje se čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 114/22, 47/23).

Kazna: novčana od 700 do 4000 € ili zatvor do 30 dana.

Ponekad se pokušava primijeniti i stari čl. 26. istog zakona (isticanje zastave strane države bez odobrenja), ali jugoslavenska zastava više nije „strana država“ jer SFRJ ne postoji – sudovi i odvjetnici to često osporavaju.

Primjeri iz prakse (rijetki i neujednačeni):

-Đulovac (2019.): čovjek je na svinjcu istaknuo zastavu SRH → kažnjen (po starom Zakonu o grbu i zastavi).

-Jakšić kod Požege (2022.): jugoslavenska zastava na Dan Republike (29. 11.) → prekršajna prijava.

-Rijeka i Pula (2024./2025.): petokraka na skupovima → optužni prijedlozi po čl. 5.

U većini slučajeva policija ne reagira ako nema pritužbe ili nereda. Nema kaznenog djela samo zbog nostalgije ili isticanja.

2. Obilježavanje blagdana bivše Jugoslavije (npr. 29. 11. Dan Republike, 1. svibnja u jugoslavenskom stilu i sl.)

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima (NN 110/19. i dr.) definira samo hrvatske blagdane i spomendane (1. svibnja je radnički blagdan, 22. lipnja Dan antifašističke borbe – ali to je hrvatski kontekst, ne jugoslavenski).

Nema zabrane privatnog ili javnog obilježavanja jugoslavenskih datuma.

Nema kazni za to.

Podsjećam na Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)

18.  napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava;

Za svako  javno okupljanje, treba dozvola kao i za bilo koji događaj – ali ne zbog „jugoslavenskog“ karaktera.

Kršenje Ustava u ovom kontekstu ne postoji kao zasebno djelo s kaznama. Ustavna odluka od 8. 10. 1991. nije „prekršena“ isticanjem petokrake ili proslavom 29. 11.

Jedina moguća kazna je prekršajna (700–4000 € ili do 30 dana zatvora) ako policija procijeni da se remeti javni red i mir ili potiče mržnja.

Sudska praksa je neujednačena i često blaža prema komunističkim simbolima nego prema ustaškim.

Podsjećam na aljkavost svih INSTITUCIJA  i Nositelja zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske, koje nisu  POTVRDILE  Rezoluciju Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP), kao što je Hrvatski Sabor potvrdio  i osnažio  smisao i sadržaj Rezolucije 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine;[3] i na osnovu nje 30. lipnja 2006.izglasao Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj1945. – 1990. godine.

2O godina trebalo je proći da Hrvatski Sabor počne raspravljati o zločinima koje je počinio jugoslavenski komunistički režim!?

Nevjerojatno, ali istinito!

Prvi Okrugli stol o temi „”Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u Sloveniji-stratišta i prikrivanje zločina” održan je u Hrvatskom Saboru 29.travnja 2026. [4]

Lili Benčik/hrvatskepravice

Na znanje;

Vlada RH

Sabor RH

Ustavni Sud RH

[1] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/1991_10_53_1265.html

[2] https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2019-0021_HR.html

[3] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_76_1786.html

[4] https://www.youtube.com/live/Z8aGMhtTFSc?si=Z0VtDnwOBOZQMe5T