HRVATSKE PRAVICE

Lili Benčik otkriva kako je vraćen križ na Proštini u Istri, spomen na prisilni egzodus, koji su komunisti srušili 1947.

Udruga KRIŽ nastala je iz želje da se obnovi spomen na jedan od gotovo zaboravljenih događaja istarske povijesti – prisilni egzodus stanovništva Južne Istre od 1915. do 1918. godine. Križ koji su tada podigli povratnici iz egzodusa srušili su komunisti 1947. godine, a danas je, nakon desetljeća nastojanja, ponovno postavljen na izvornom mjestu – na Proštini u Istri. O osnivanju Udruge KRIŽ, povijesnim okolnostima koje su dovele do egzodusa, obnovi križa te budućim planovima Udruge razgovaramo s tajnicom Udruge, Puljankom i poznatom blogericom Lili Benčik, koja se javno i beskompromisno zalaže za očuvanje hrvatskog identiteta Istre.

Narod.hr: Kako je došlo do osnivanja udruge KRIŽ?

Lili Benčik: Niz godina pokušalo se vratiti križ na Križu, koji su podigli povratnici iz prisilnog egzodusa 1915.-1918., u kojem je Austro-ugarska monarhija privremeno preselila 60 tisuća stanovnika Južne Istre u unutrašnjost monarhije, da ih sačuva od ratnih stradanja.

Naime Pula je bila središnja ratna luka AU mornarice, pa se očekivalo da će biti napadnuta, kada je Italija po tajnom Londonskom ugovoru iz 1915. napustila Centralne sile i prešla na stranu sila Antante. Međutim ta u biti dobra namjera završila je loše, jer se zbog teških uvjeta života, nedostatka hrane i zaraznih bolesti, oko 10 tisuća nije vratilo.

Križ je u ono vrijeme neimaštine i haranja španjolske groznice postavljen 1918. godine u znak zahvalnosti da su se živi vratili kućama. Međutim u navali komunizma križ je srušen 1947. godine, a ostao je samo kamen temeljac na kojem piše „ župljani 1918“. Taj je kamen temeljac ugrađen u novi križ.

Zbog političkog protivljenja vraćanja križa, uvidjeli smo da kao pojedinci ne možemo ništa napraviti i na prijedlog biskupa u miru Ivana Milovana, koji nas je podržavao, osnovali smo udrugu KRIŽ. Kao pravni subjekt lakše se pristupa svim državnim i društvenim institucijama.

Udruga je osnovana na dragovoljnoj bazi. Sve se radi volonterski, a financira donacijama.

Na osnivačkoj skupštini izabrana sam za tajnicu.

Nije bilo jednostavno ni registrirati udrugu s tim nazivom, ali smo uz pomoć dobrih ljudi ipak uspjeli.

Narod.hr: Pojasnite taj prisilni egzodus, koji je u javnosti skoro pa nepoznat?

Lili Benčik: Da, o tom egzodusu kao i općenito o povijesti Istre malo je poznato u javnosti. Istra je od 1920.-1943. bila pod vlasti Italije, pa je ostala van zanimanja u hrvatskom javnom prostoru. U Istri su u 20.stoljeću bila tri velika egzodusa, s velikim gubicima i promjenom sastava stanovništva. Prvi taj prisilni egzodus bio je od 1915.-1918., drugi od 1920.-1936, za vladavine Italije kada je zbog prisilne talijanizacije iz Istre otišlo od 55 -60 tisuća Hrvata i treći od 1947.-1960. kada je iz Istre i Primorja iselilo oko 200 tisuća Talijana, koji nisu htjeli živjeti pod komunističkom vlasti.

O tom prisilnom egzodusu jedini je pisao prof. povijesti Andrej Bader, ali samo za dio Banjola, Pomera i Premanture. Napisao je knjigu sa svjedočanstvima, originalnim obiteljskim fotografijama i dokumentima, Zaboravljeni egzodus 1915. – 1918., 2. prošireno izdanje, Općina Ližnjan, Ližnjan. Kod općinskih vlasti Ližnjana i Medulina naišao je na razumijevanje, po je podignut spomenik u šumici Libora , koji je napravio naš poznati kipar Šime Vidulin.

Andrej Bader magistar je povijesti, rođen u Puli 1971. godine. Autor 12 samostalnih te koautor šest knjiga. Glavni urednik tri monografije i suradnik sa znanstvenim radovima u nizu zbornika. Autor je sedam izložbi, te inicijator i voditelj projekta postavljanja spomenika istarskim evakuircima u Gmündu 2014. godine.

Narod.hr: Kako ste uspjeli realizirati i postaviti sam križ?

Lili Benčik: Nakon osnivanja Udruge, krenuli smo u prikupljanje sredstava. Napisala sam letak koji sam dijelila gdje god sam išla i slala putem maila. Uplate su počele stizati iz cijele Hrvatske i dijaspore. Naručili smo projektnu dokumentaciju i putem e- dozvole dobili rješenje za gradnju bez građevinske dozvole.

Projekt je u potpunosti ostvaren na volonterskoj bazi uz ključni doprinos tvrtke Kamen Pazin, direktorice Aleksandre Krebel Kostrenčić, koja je donirala kamene blokove , izvođača radova Kamenoklesarskog obrta „MRAMOR-GRANIT“ Tinjan, vlasnika Serđa Krizmanića, Općine Marčana koja se uključila s vađenjem starog temelja i davanjem na uporabu bez naknade, javnu površinu gdje se nalazilo temelj križa postavljenog 1918. godine, Istarske županije koja je izdala potrebne dozvole, te porečko -pulskom biskupu mons. Ivanu Štironji na prihvaćanju blagoslova križa.

S obzirom na iznimnu važnost ovog događaja za istarsku i svehrvatsku crkvenu povijest, Porečko-pulska biskupija preuzela je blagoslov Križa, koji će biti uzdignut na razinu Biskupije. Svečani blagoslov 13. rujna u 17 h, predvodit će porečki i pulski biskup mons. Ivan Štironja. Uz njega, na ovom iznimnom događaju sudjelovat će i biskup u miru mons. Ivan Milovan, koji od  samog početka podupire projekt i kao jedan od suosnivača Udruge KRIŽ.

Narod.hr: Koji su vam daljnji planovi nakon realizacije projekta KRIŽ na Križu?

Lili Benčik: Udruga KRIŽ djeluje na braniku hrvatskog i katoličkog identiteta Istre i Hrvatske.

Organizira hodočašća ( Krašić, Molve, Padova, Trsat, Lanišće, Međugorje…), predavanja, predstavljanja knjiga i sudjeluje s HŽD u obilježavanju jama-fojbi.

Udruga KRIŽ , bila je uključena i u rad 6.Kongresa iseljeništva, koji se održao u Puli, 27.-30. lipnja 2024. preko mog izlaganja o egzodusima koji su zadesili Istru, pa i ovog prisilnog temeljem kojeg je i postavljen Križ.

Udruga KRIŽ postala je svojim uspješnim djelovanjem prepoznatljiva u Istri i širom Hrvatske, tako što su se počele osnivati i udruge slične djelatnosti diljem Hrvatske. Sve nasuprot brojnim nevladinim LGBTIQ udrugama, koje se financiraju iz Proračuna RH. I koje rade protiv interesa hrvatskog naroda i države Hrvatske.

Udruga Križ pokazala je da se osobnim, volonterskim radom i angažmanom, može uspješno djelovati na dobrobit lokalne zajednice i domovine Hrvatske.

Lili Benčik otkriva kako je vraćen križ na Proštini u Istri, spomen na prisilni egzodus, koji su komunisti srušili 1947. – narod.hr